siječanj-veljača - Turske čete provaljuju u okolicu mletačkih gradova Zadar, Šibenik, Trogir, Split; jedna četa od 3.000 ljudi se probila kroz Hrvatsku do Istre[1].
svibanj - Bosanski Turci haraju Hrvatskom od Krbave i Une do Senja.
Zatim: u Siriji dolazi do pobune namesnika Ghasalija pa Sulejman šalje Mađarima čauša Behrama sa mirovnom ponudom, ali ovi odugovlače i možda ubijaju poslanika - razlog za rat [2].
februar - Ugušena pobuna osmanskog guvernera u Siriji, al-Ghazalija, opljačkan Damask (Ferhat-paša Šibenčanin[2]).
svibanj - Knez Ferdinand Frankapan javlja kralju da će se hrvatski knezovi pokoriti Turcima ako ne dobiju pomoć (zimus su pregovarali s nekim Hasanom iz Zvornika, ali vjerojatno su kupovali vrijeme[3]).
Pored pohoda na Beograd, preduzimaju se i diverzione akcije prema Erdelju (Mehmed-beg Mihaloglu) i Jajcu (Petar Keglević ih pobedio lukavstvom).
rujan - Kapetani Knina i Skradina došli kralju u Pečuh da se odreknu položaja, kako ne bi bili kažnjeni za nevjeru ako izgube te gradove, koje ne mogu čuvati (on ih ubjedio da ostanu).
studeni, početkom - Ivan Karlović postane banom Dalmacije, Hrvatske i Slavonije 17 mjeseci nakon poginulog Petra Berislavića; na njegovo traženje izuzet od odgovornosti za kraljevske gradove Senj, Knin, Skradin, Klis.
studeni - prosinac - Turski zarobljenici u Keglevićevom gradu Bužimu se pobunili, pobili stražu i zavladali gradom - ban Karlović ih ubijedio da napuste grad uz siguran prolaz.
7. 2. - Briselski ugovor: podjeljeni posjedi njemačkih i španjolskih Habsburga, Ferdinand uz Austrijske zemlje, te Kranjsku i Korušku dobija i njihove posjede "u Istri i Furlanskoj, nadalje Trst, Goricu, slovensku krajinu i grofoviju Ortenburg" kao i "Tirol s Vorarlbergom, kao i habsburzka posjedovanja u Švabskoj"[5].
ožujak - Bernardin Frankapan traži pomoć u Veneciji.
+ Izviđački upad bosanskih Turaka u Hrvatsku.
7. 4. - Car Karlo ustupa Ludvigu II 4.000 pješaka i 20.000 konjanika (senjski biskup Franjo Jozefić i Stjepan Esterhazi su ugarski poslanici na saboru u Nirnbergu)[6].
travanj - Turske provale u Hrvatsku i (habsburšku) Sloveniju, ban Karlović porazio jedan turski odred na povratku.
28. 5. - Bosanski sandžak-beg Gazi Husrev-beg sa hercegovačkim sandžakom zauzeo tvrdi grad Knin (posada se predala), koji postaje sedište Krčkog i Ličkog sandžaka; pašće i opustjeli Skradin, kao i Drniš, Kijevo, Kistanje.
lipanj - Ban Karlović opsjeo Cetin, grad Frankapana Slunjskih, nakon što su ovi bez kraljeva naloga uzeli grad Klokoč od osramoćenog kninskog zapovjednika.
lipanj, polovicom - U Hrvatsku stigli vrhovni kapetan grof Nikola Salm i štajerski kapetan Dietrichstein, koje je poslao nadvojvoda Ferdinand - Salm pomaže u obrani Hrvatske (naročito gradova na Uni - Bihać, Krupa i dr.).
18. 6. - Mostarski paša odustao od opsade Klisa zbog jakog otpora (Petar Monoković).
25. 1. - Slavonski sabor u Križevcima, svršio se tučnjavom[8].
početkom godine - Krsto I. Frankapan Brinjski se vratio u Hrvatsku nakon službe kod nadvojvode Ferdinanda; otac Bernardin ga šalje u Rim gdje traži pomoć od pape.
kolovoz - Turska četa došla pod Ostrovicu ali odbijena.
početkom godine - Ivan Tahy postavljen za hrvatskog bana uz Ivana Karlovića, većina ga ne priznaje.
19. 1. - Mlečani odgovaraju negativno poslaniku bana Ivana Karlovića, koji im je nudio posjede, i šalju mu 5.000 dukata.
20. 1. - Ferdinand Frankapan javlja da su Turci od 11. 11. osam puta dolazili pod Ozalj.
5. 2. - Mustafa, vojvoda mostarskog paše Mehmet-bega (Mihaloglua?), došao pod Klis.
18. 2. - Nadvojvoda Ferdinand javlja Ludvigu II da je odredio 200 lakih konjanika i 600 pješaka za obranu hrvatske granice[10].
ca. 10. 4. - Senjski kapetani i kliški kastelani Petar Kružić i Gregorije Orlovčić razbili Turke pod Klisom.
travanj, druga polovica - Turci pod Metlikom u Kranjskoj (odvedeno 4000 robova); u isto vrijeme su na udaru Udbina Ivana Karlovića; posjedi kneza Nikole Zrinskog i knezova Blagaja, kao i Frankopana (Modruš, Ozalj, Grobnik)[11].
17. 5. - Kralj Ludvig II dozvoljava Hrvatima iz ugroženih krajeva (uglavnom oko Kupe, Korane, Une i Pomorja) da se presele na ugarska imanja peharnika Franje Baćana[11].
25. 6. - Habsburški vrhovni kapetan Bernardo Ričan u Jastrebarskom, Turci se povlače prema Kupi.
9. 7. - Kružić i Orlovčić dobili od kralja Breznicu koja je pripadala pokojnom Lovri Iločkom (na osnovu starog ugovora sa Iločkim, njegova imanja potražuje Ivan Zapolja).
kolovoz - Ivan Karlović se vjerojatno odrekao banskog položaja.
30. 8. - Sukob Krste Frankopana (koji traži stari obiteljski grad Senj) i ugarskog primasa Lasla Salkaja; Krsto ošamario nadbiskupa, zbog čega je bačen u tamnicu na neko vrijeme.
prosinac - Poslanici hrvatskog plemstva izjavljuju kralju da će se nagoditi sa Turcima ako ne dobiju pomoć; istovremeno i kod nadvojvode Ferdinanda koji im daje nešto novca[15].
Iloku potvrđen status grada; prvi spomen Kraljevice (Portus Reginus).
25. 1. - Veliki sabor Hrvatske i Slavonije u Križevcima, otkazuju posluh kralju Ljudevitu, Krsto Frankapan predlaže da se priklone caru Karlu i nadvojvodi Ferdinandu[17].
ca. 14. 2. - Sud odredio da Ivan Zapolja nema prava na imovinu pokojnog Lovre Iločkog, već da ona pripada ugarskoj kruni - rascjep između Zapolje i palatina Verbecija.
11. 3. - Stjepan Brodarić vrhovni državni kancelar Ugarske nakon nepopularnog Lasla Salkaja, takođe postavljen i za srijemskog biskupa.
27. 3. - Nadvojvoda Ferdinand I odredio Nikolu Jurišića za vrhovnoga kapetana vojske protiv Turaka (o tome je obavestio kralja Ljudevita koji je na to pristao).
1. 8. - Ugovorom u Speyeru Krsto Frankopan stupio u službu nadvojvode Ferdinanda.
6. 8. - Kralj Ludvig II stigao na zborište u Tolnu (u međuvremenu Turcima pao Ilok).
29. 8. - Mohačka bitka, Turci na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim razbili mađarsku vojsku i državu, poginuo kralj Ljudevit II.
Turci iz Ugarske i Slavonije odvode 200.000 robova[18].
23. 9. - Slavonski sabor u Koprivnici, plemstvo bira Krstu Frankopana za vođu (on zatim zaposjeda županije između Drave i Dunava)[19].
11. 11. - Ivan Zapolja krunisan za kralja u Stolnom Biogradu, kojeg je zaposeo Pavle Bakić[9] (Zapoljina stranka se poziva na zaključak iz 1505. kojim se strancima zabranjuje presto).
Krsto Frankopan tokom mjeseca prelazi na Zapoljinu stranu, ovaj ga postavlja za bana Hrvatske i Slavonije itd. (Ferdinandov ban je Franjo Baćan).
16. 12. - Ugarski sabor u Požunu/Bratislavi izabrao Ferdinanda za mađarskog kralja (bez krunisanja jer je kruna u Zapoljinim rukama).
Dubrovačka Republika priznaje osmanskog sultana za vrhovnog gospodara (danak plaćaju već decenijama).
1. 1. - Cetinski sabor: plemstvo Kraljevine Hrvatske bira nadvojvodu Ferdinanda za kralja, nakon što su njegovi poslanici prihvatili obvezu da će braniti zemlju.
31. 7. - Ferdinand ulazi u Ugarsku, nakon što je plemićima na čelu sa palatinom Stjepanom Batorijem položio zakletvu (rat Zapolji je objavljen polovicom srpnja).
kolovoz? - Krsto Frankapan ranjen u sukobu sa Ljudevitem Pekrijem.
rujan - Krsto Frankapan razorio kastele Ljudevita Pekrija, Ferdinandova vojska se okuplja na Dravi ali izbjegava bitku[25].
srpanj - "Druga" provala Turaka sve do Ljubljane, nakon čega je Ivan Tahi napao Bosnu, spalio grad Kotor-Varoš i sela, zarobio ljude i stoku[27].
5. 10. - Bitka kod Belaja, između Korane i Mrežnice, odbijeni bosanski Turci Husrev-bega koji su se zaletali do Metlike, poginuo ćehaja Skender, ban Ivan Karlović dobio 18 rana od "prijateljske vatre"[27].
listopad - Mogući sukobi kod Čazme između "njemačke" i "turske" (Zapoljine) stranke koju zastupa zagrebački biskup Šimun od Erdeda - sukobi u Slavoniji traju naredne zime[28].
svibanj - Zagrebački bisup Šimun od Erdeda ovladao u ime Zapolje gotovo cijelom Slavonijom, utaborio se ispred Gradeca.
4. 6. - Štajerska, Koruška i Kranjska odobravaju Ferdinandu sredstva za 1500 španjolskih vojnika, zbog turskih upada i prevage zapoljevaca u Slavoniji - polovica Španjolaca smještena u općinu Gradec[29].
13. 7. - 8. 9. - Ferdinandove snage opsjedaju biskupski grad Zagreb, stradala i stolna crkva sv. Stjepana; biskup Šimun se ranije povukao od Gradeca, opsjeda Jelisavac[30].
17. 7. - Sultan Sulejman kod Beograda, kod Vukovara 31. 7..
31. 7. - Slavonski sabor Ferdinandovih pristaša u Gradecu.
studeni - Biskup Šimun Bakač Zapoljin hrvatski ban (do 1534), na povratku u Slavoniju ga presreo Ljudevit Pekri, Bakaču rasuta družina i teško ranjen[31].
studeni - prosinac - Turski zarobljenici u Keglevićevom gradu Bužimu se pobunili, pobili stražu i zavladali gradom - ban Karlović ih ubijedio da napuste grad uz siguran prolaz.
Franjevački letopis: „razoriše Turci bosanske manastire, Konjic, visočki, sutinski, kreševski i foinički ... i kad razoriše crkve povedoše ministra i š njim 12 fratarah”[34].
svibanj - Ugarski sabor donosi zaključak da se pojačaju posade u Šapcu i Beogradu i da se smjene njihovi banovi (Hedervari i Terek) - ali ovi ne prihvaćaju vojsku u grad dok im se ne isplate dugovanja i još prepustili gradove zamjenicima; i šajkaši na Dunavu napustili službu zbog neisplaćenih plaća[38].
Kanun-namom određeno da se umesto uobičajenih poreza u Crnoj Gori uvodi filurija "po vlaškom običaju" od 55 akči po svakoj od 3.151 kuće (Skender-begu Crnojeviću pripada 103.000 akči)[42].
12. 1. - Pál Tomori, kaločki nadbiskup i branitelj južne Ugarske, došao u Budim da se odrekne titula jer njegove čete i posade 11 mjeseci nisu dobile plaću (vratio se u ožujku na molbu papinskog legata Burgija).
srpanj, početkom - Sultan Sulejman stigao u Beograd; veliki vezir Ibrahim-paša se utaborio nekoliko dana ranije kod Zemuna gdje su mu se pridružile bosanske (Kosrev-paša) i hercegovačke čete i Bali-beg beogradski.
29. 8. - Mohačka bitka, Turci na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim razbili mađarsku vojsku i državu, poginuo kralj Ljudevit II (kraj nada i za Srbiju).
septembar-oktobar - Sultan se iz Budima 25. 9. vraća nazad, 7. 10. je u Petrovaradinu, u međuvremenu opustošeni krajevi između Dunava i Tise.
Turci iz Ugarske i Slavonije odvode 200.000 robova[18].
jesen? - Bačkom zagospodario Jovan Nenad koji se proglasio za srpskog cara, sedište mu je u Subotici.
16. 12. - Ugarski sabor u Požunu/Bratislavi izabrao Ferdinanda za mađarskog kralja (bez krunisanja jer je kruna u Zapoljinim rukama).
Pavle Bakić, Marko Jakšić, Radič Božić, Petar Ovčarević, kao i Jovan Nenad su za Zapolju; despot Stevan Berislavić je za Ferdinanda pa mu je Zapolja uzeo titulu.
Mlečani ukinuli javne gozbe u Kotoru povodom proslave sv. Trifuna[45].
januar - Jovan Nenad odbio pokušaj Valentina Tereka da se vrati u Suboticu (Nenad je još uvek u dobrim odnosima sa Zapoljom)[9].
26. 3. - Ferdinand potvrđuje primirje sa Zapoljom, dogovoreno poljskim posredovanjem (Zapolja potvrđuje 14. 4.).
Ferdinand zatim pridobija despota Berislavića - ozvaničio mu Vukovar i Borovo, te Mitrovicu i Radince ako ih osvoji od Turaka[9]; prišli mu još neki slavonski plemići.
april - Jovan Nenad, koji je pristao uz Ferdinanda, odbio napad Zapoljinog vojvode Lasla Čakija.
Terek ipak povratio Suboticu, pa je Nenad preneo sedište u Segedin[9].
3. 11. - Ferdinand I krunisan za ugarskog kralja u Stolnom Biogradu.
kasnije: Stefan Štiljanović dobio od Ferdinanda Miholjac i Glogovnicu u virovitičkoj županiji (pripadalo Petru Mrsinjskom[46]); despot Berislavić dobio Bač, Feleđhaz, Sotin i dr. (bivši posedi Jovana Nenada)[9].
1527-34 i 1536-40 - Gazi Mehmed-beg Jahjapašić je novi smederevski (beogradski) paša - nasledio umrlog starijeg brata Bali-bega.
22. 3. - Kralj Ferdinand izdao naredbu za zatvaranje despota Stevana Berislavića i njegove majke, jer je napustio Bač i Feleđhaz, koje su odmah zaposeli Turci[9] (Berislavić se ranije žalio ugarskoj komori da "mora sa svojima od gladi umrijeti"[49]).
17. 6. - Pavle Bakić upozorava Ferdinanda da šajkaši odavno nisu primili platu - ovi zato prilaze Turcima (prišao im je i nekadašnji vojvoda Jovana Nenada Subota Vrlić)[9].
17. 7. - Sultan Sulejman kod Beograda, kod Vukovara 31. 7..
18. 8. - Ivan Zapolja se na Mohaču pridružio Sulejmanu; despot Berislavić u ovo vreme pobegao iz pritvora i pridružio se sultanu, koji mu je vratio slavonske posede[9].