Zvonar

Ručno zvonjenje zvona
	Nematerijalna svjetska baština ; UNESCO
Država	Italija Španjolska
Regija	Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa	2025.
Ugroženost	-
Poveznica	UNESCO:02100
	v; r; u;

Zvonar je naziv koji označava dvije profesije:

Zvonar (zvončar) kao osoba koja zvoni zvono, obično crkveno zvono, pomoću užeta ili nekog drugog mehanizma.^[1]
Zvonar kao proizvođač, tj. ljevač zvona (zvonoljevarstvo).^[2]

Ručno zvonjenje zvona

Zvonar demonstrira rusko zvonjenje na prijenosnom zvoniku.

Zvona se sviraju kao glazbeni instrumenti, pojedinačno ili u skupinama, s različitim lokalnim stilovima i tehnikama. Također se koriste za određivanje vremena i kao sredstvo komunikacije te su usko povezana s tradicionalnim festivalima i proslavama.^[3]

Zvonjava je umjetnost zvonjenja zvona koja su „mrtva obješena” ili nepomična. Unatoč određenoj automatizaciji zvona za nasumično njihanje, u svijetu još uvijek postoji mnogo aktivnih zvonara, posebno onih s naprednom tradicijom zvonjenja poput punog kruga ili ruske zvonjave, što su umjetničke i vješte izvedbe koje je teško automatizirati.

Procjenjuje se da u Engleskoj oko 40.000 zvonara zvoni na prstenovima zvona u engleskom stilu punog kruga (Change ringing). Ova vrsta zvonjave ne može se automatizirati zbog velikih rotirajućih masa zvona i točne regulacije brzine udaranja koja je potrebna.

Veronsko zvonjenje zvona u punom krugu slična je engleskom zvonjenju u punom krugu, po tome što koristi užad kako bi zvonari mogli manipulirati zvonima. U Italiji se odlikuje još jedan oblik zvonjenja, također nastao u srednjem vijeku, Bolonjsko zvonjenje zvona (video gore). Ova tehnika zahtjeva od zvonara da ručno njišu zvona dok stoje pored njih u zvonobrani.

Zvona u ruskoj tradiciji zvone se isključivo zvonjavom (tj. pomicanjem samo klapne tako da udara o stranu nepomičnog zvona), a nikada njihanjem zvona. Za rusku tradiciju koristi se poseban složeni sustav užadi, dizajniran pojedinačno za svaki zvonik. Sva užad su skupljena otprilike na jednoj točki, gdje stoji zvonar.

U Španjolskoj i Italiji, tradicionalno ručno zvonjenje zvona oblik je komunikacije koji je vezan uz klasifikaciju, akustiku i oblike zvona, zvonika i tornjeva (kampanologija), kao i uz znanje, vještine i tehnike campanara (zvonara, na talijanskom).^[3] Majstor zvonar (tal. maestro campanero) često se dobrovoljno javlja za prenošenje usmene tradicije, akustične osjetljivosti i koordinacije fizičkih pokreta i gesti naučnicima. Ručno zvonjenje zvona, kao jezik sam po sebi, obilježava dane zajednica, posebno tijekom lokalnih događaja i vjerskih festivala. Zato je prepoznato kao nematerijalna kulturna baština i upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2025. godine kao zajednička nematerijalna svjetska baština Italije i Španjolske.^[3]

Poveznice

Izvori

↑ zvònār m <G zvonára>, definicija na jezikoslovac.com. Pristupljeno 5. veljače 2026.
↑ zvonoljevarstvo, Portal hrvatske tehničke baštine, 7. prosinca 2018. Pristupljeno 5. veljače 2026.
↑ ^a ^b ^c Ručno zvonjenje zvona UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 5. veljače 2026.

Vanjske poveznice

Manual bell ringing, video na youtube-u (engl.)
Popis zvonarskih organizacija (engl.)

[1] zvònār m <G zvonára>, definicija na jezikoslovac.com. Pristupljeno 5. veljače 2026.

[2] zvonoljevarstvo, Portal hrvatske tehničke baštine, 7. prosinca 2018. Pristupljeno 5. veljače 2026.

[UNESCO-3] Ručno zvonjenje zvona UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 5. veljače 2026.

[1]

[2]

[3]

v r u Nematerijalna svjetska baština u Italiji (21)
	Reprezentativni popis (20)	Alpinizam¹⁾ (2019.) • Canto a tenore, sardinijsko pastoralno pjevanje (2008.) • Celestinov oprost (2019.) • Glazbeno umijeće svirača lovačke trube²⁾ (2020.) • Graditeljske radionice gotičkih katadrala³⁾ (2020.) • Lov na tartufe u Italiji (2021.) • Mediteranska prehrana⁴⁾ (2013.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Opera dei Pupi, tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište (2008.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Ručno zvonjenje zvona⁵⁾ (2024.) • Sokolarstvo⁶⁾ (2021.) • Suhozid⁷⁾ (2024.) • Talijanska kuhinja (2025.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Tradicionalno navodnjavanje: znanje, tehnika i organizacija⁸⁾ (2023.) • Tradicija uzgoja lipicanaca⁹⁾ (2022.) • Transhumanca, sezonsko seljenje stoke¹⁰⁾ (2023.) • Umjetnost staklenih perli¹¹⁾ (2020.) • Vite ad alberello na otoku Pantelleria (2014.)
	Registar najboljih praksi očuvanja (1)	Pljočkanje¹²⁾ (2022.)
¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije, Francuske i Švicarske; ²⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg); ³⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Austrija, Francuska, Italija, Norveška i Njemačka); ⁴⁾ Zajednička baština više zemalja (Cipar, Hrvatska, Grčka, Italija, Maroko, Portugal i Španjolska); ⁵⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Španjolske; ⁶⁾ Zajednička baština više zemalja (Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Južna Koreja, Katar, Mađarska, Maroko, Mongolija, Saudijska Arabija, Sirija, Španjolska i Ujedinjeni Arapski Emirati); ⁷⁾ Zajednička baština više zemalja (Andora, Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Luksemburg, Slovenija, Španjolska i Švicarska); ⁸⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Austrija, Belgija, Italija, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska i Švicarska); ⁹⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija); ¹⁰⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Albanija, Andora, Austrija, Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Rumunjska i Španjolska); ¹¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Francuske; ¹²⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Belgija, Cipar, Hrvatska, Italija i Francuska)

PROFILPELAJAR.COM