Urar

Stručnost u urarstvu i umjetničkoj mehanici
	Nematerijalna svjetska baština ; UNESCO
Država	Francuska Švicarska
Regija	Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa	2020.
Ugroženost	-
Poveznica	UNESCO:01560
	v; r; u;

Urar je obrtnik, stručnjak ili osoba koja popravlja, održava ili izrađuje satove.

Urarstvo je djelatnost i umijeće konstruiranja, izradbe, popravka i održavanja javnih, kućnih i osobnih satova; obrtnička i manufakturna proizvodnja mehaničkih satova, a u širem i industrijsku proizvodnju svih satova i drugih naprava za mjerenje vremena (horologija).^[1]

Urarstvo je ponegdje, kao što je Jurski luk u Fracuskoj i Švicarskoj, iznimno razvijena umjetnost izrade satova kao umjetničkih automata i mehaničkih androida, skulptura i animiranih slika, glazbenih kutija i satova s kukavicom. Zbog toga je stručnost u urarstvu i umjetničkoj mehanici upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2020. god. Praksa prenosi brojne vrijednosti poput sklonosti kvalitetnom radu, točnosti, upornosti, kreativnosti, spretnosti i strpljenju.^[2]

Urar može biti neformalno školovani obrtnik, ali i formalno školovana osoba u raznim područjima: mikrotehnici, elektronici, računarstvu (alati za dizajn, računalno potpomognuto projektiranje ) i marketingu (prodaja). Urarstvo se u svijetu razvijalo usporedno s razvojem satova.^[1]

Povijest

Prema Einhardovim analima, prvi urari pojavili su se na Istoku u 9. stoljeću i Arapi su bili prvi koji su stvorili mehaničke strojeve sposobne za određivanje vremena, kombinirane sa zvonjavom i brojkama. Međutim, čast ovog izuma općenito se pripisuje redovniku Gerbertu iz Aurillaca, poznatijem kao papa Silvestar II. koji je usavršio zglobne i regulirane mehaničke satove koji su zamijenili vodene satove i klepsidre.

Najraniji urari datiraju iz 1283. nakon izuma prvih mehaničkih satova. Naime, najstarijim mehaničkim satom smatra se sat bez brojčanika, sa zvonom, koji je izbijao sate u engleskoj opatiji Dunstable. Prvi kućni satovi počeli su se izrađivati u prvoj polovici 14. st., u početku u obliku tornja, po uzoru na javne toranjske satove, a budući da su imali pogon na utege, rani su se kućni satovi radi funkcionalnosti počeli postavljati na zid.

Urarska industrija procvjetala je zahvaljujući izumu njihala, zahvaljujući Galileju i njegovom proučavanju oscilirajućih mehanizama koji čine svako njihalo. Nadalje, Huygensov izum opruge ravnoteže 1675. godine omogućio je urarima da dosegnu svoj vrhunac. Ovaj sustav doveo je do stvaranja "mikro njihala", koja će postati poznata kao satovi. Tijekom tog razdoblja, urari su koristili svoju maštu kako bi poboljšali te predmete, uljepšali ih i trgovali njima. Povijesno gledano, cijele su se obitelji bavile ovim zanatom, razvijajući metode učenja i stvarajući profesionalne i obiteljske saveze.^[2]

Urarstvo danas

U današnje vrijeme s obzirom na to da se većina satova više ne radi tradicionalnim metodama već postoje roboti zaduženi za tu svrhu, urari većinom rade servise i održavanje satova. Urar potrebno znanje i vještinu postiže praktičnim radom, proučavanjem literature namijenjenoj urarima te pohađanjem određenih tečajeva te ispita. Jursko gorje je regija u kojoj je obrtništvo i dalje posebno živo, zahvaljujući prisutnosti visokokvalificiranih obrtnika i tvrtki koje doprinose očuvanju tradicionalnih vještina, kao i uspostavljanju sveobuhvatnih programa obuke.^[2]

Velik broj tečajeva je moguće pohađati u Švicarskoj, zemlji s velikim brojem urarskih firmi. Neki tečajevi su besplatni, dok se neki plaćaju. Po završetku tečaja moguće je dobiti diplomu odnosno certifikat koja je dokaz mogućnosti servisa određenog mehanizma sata. Mnogi urari su prošli razne tečajeve i prikupili certifikate kako bi bili u mogućnosti servisirati i pribavljati dijelove za različite satove. U današnje vrijeme u Hrvatskoj urara je sve manje zbog veće raširenosti pametnih telefona.

Izvori

↑ ^a ^b urarstvo. Hrvatska tehnička enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2018.
↑ ^a ^b ^c Scribing tradition in French timber framing UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 29. prosinca 2012.

HE

Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda

Vanjske poveznice

Urarstvo Hrvatska tehnička enciklopedija

Video primjer urarstva kao nematerijalne baštine na youtube-u (fr.)

[LZMK-1] urarstvo. Hrvatska tehnička enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2018.

[UNESCO-2] Scribing tradition in French timber framing UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 29. prosinca 2012.

[1]

[2]

v r u Nematerijalna svjetska baština u Francuskoj (30)
	Nematerijalna kulturna baština s potrebom za hitnom zaštitom (1)	Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.)
	Reprezentativni popis (26)	Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Alpinizam¹⁾ (2019.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Baguette, tradicionalne vještine i kultura (2022.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima²⁾ (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski objed (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Glazbeno umijeće svirača lovačkog roga³⁾ (2020.) • Gwoka⁴⁾ (2014.) • Maloya⁴⁾ (2009.) • Medvjeđe svečanosti u Pirinejima⁵⁾ (2022.) • Parfumerija u Grasseu (2018.) • Procesija divova i zmajeva⁶⁾ (2008.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Ručna izrada stakla⁷⁾ (2023.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2021.) • Suhozid⁹⁾ (2024.) • Transhumanca, sezonsko seljenje stoke¹⁰⁾ (2023.) • Umjetnost staklenih perli¹¹⁾ (2020.) • Urarske obrtničke i umjetničke vještine¹²⁾ (2020.) • Vještine pariških krovopokrivača cinkom i ornamentalista (2024.) • Živa kultura lunaparkova⁶⁾ (2024.)
	Registar najboljih praksi očuvanja (3)	Graditeljske radionice gotičkih katadrala¹³⁾ (2020.) • Yole ronde s Martinika, od konstrukcije do plovidbenih praksi⁴⁾ (2020.) • Pljočkanje¹⁴⁾ (2022.)
¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije, Francuske i Švicarske; ²⁾ Zajednička baština Francuske i Španjolske; ³⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg); ⁴⁾ Nematerijalna svjetska baština francuskih prekomorskih posjeda; ⁵⁾ Zajednička baština Francuske i Andore; ⁶⁾ Zajednička baština Belgije i Francuske; ⁷⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Češka, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska i Španjolska); ⁸⁾ Zajednička baština više zemalja (Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Hrvatska, Južna Koreja, Katar, Mađarska, Maroko, Mongolija, Saudijska Arabija, Sirija, Španjolska i Ujedinjeni Arapski Emirati); ⁹⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja (Andora, Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Luksemburg, Slovenija, Španjolska i Švicarska); ¹⁰⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Albanija, Andora, Austrija, Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Rumunjska i Španjolska); ¹¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Francuske; ¹²⁾ Zajednička baština Francuske i Švicarske; ¹³⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Austrija, Francuska, Italija, Norveška i Njemačka); ¹⁴⁾ Zajednička baština više zemalja (Belgija, Cipar, Francuska, Hrvatska i Italija);

PROFILPELAJAR.COM