Pašman
Ovo je glavno značenje pojma Pašman. Za druga značenja, pogledajte Pašman (razdvojba).Pašman | |
|---|---|
| Otok | |
 Pašman - mjesto Pašman | |
| Položaj | |
| Koordinate | 43°57′09″N 15°21′17″E / 43.9525°N 15.3547°E |
| Država | |
| More | Jadransko more |
| Otočje | Zadarsko otočje |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 60,11 km2[1] |
| Duljina obale | 70,206 km[1] |
| Stanovništvo | |
| Glavno naselje | Pašman |
| Broj stanovnika | 3100 |
 | |
  Pašman Pašman na zemljovidu Hrvatske  | |
Pašman je otok na Hrvatskom jadranu, južno od Zadra.
Zemljopisni položaj
Površinom od 60 km2 i s 70 km razvedene obale ubraja se među veće hrvatske otoke. S otokom Ugljanom povezan je mostom u prolazu Ždrelac, a od kopna ga dijeli Pašmanski kanal koji je na pojedinim mjestima širok svega 2 km. Time je ujedno i jedan od otoka koji su najbliže kopnu. Nalazi se u zadarskom arhipelagu, između gradova Zadra i Biograda.
Mediteranska klima je razvila bogati svijet flore i faune, mnoge vrste ljekovitog i aromatičnog bilja, a podmorje čuva i sve vrste školjaka i riba hrvatskog Jadrana.
More je čisto, plaže su šljunčane i kamenite, s bezbroj malih mulića. Kod Pašmana se morske struje mijenjaju svakih 6 sati i zbog toga je ovdašnje more među najčišćim na Jadranu. Na istočnoj strani otoka može se kupati među prirodnim stijenama s dugim kamenim platoima i kristalno čistim morem. Većina objekata nalazi se direktno uz samo more i plažu.
Stanovništvo
Otok Pašman na svojih 60 km2 pokazuje kontinuitet življenja od prapovijesti. Današnja su naselja smještena na sjeveroistočnoj strani otoka: Ždrelac, Banj, Dobropoljana, Neviđane, Mrljane, Barotul, Pašman, Kraj, Ugrinić i Tkon.
Administrativna podjela
Otok Pašman podijeljen je između dvije općine u sklopu Zadarske županije - Tkon i Pašman.
Prometna povezanost
Na otok se stiže trajektima iz Zadra, linijom Zadar-Preko (otok Ugljan) te dalje državnom cestom D110 i mostom u mjestu Ždrelcu. Druga trajektna linija polazi iz Biograda i vodi do mjesta Tkona na Pašmanu. Sva mjesta na otoku Pašmanu povezana su otočnom cestom.
Od otoka Ugljana, s kojim je još u nedavnoj prošlosti bio spojen plićinom koja se mogla pregaziti, dijeli ga kanal Mali Ždrelac prokopan 1883. godine, a 1979. produbljen do dubine od 4 metra i premošćen mostom u mjestu Ždrelcu. Most je obnovljen i napravljen većim 2010. godine.
Povijest
Godine 1190. se kod Pašmana odvila pomorska bitka između zadarskih i mletačkih pomorskih snaga, u kojima su zadarske snage izvojevale pobjedu.[2]
Gospodarstvo
Pašman je poznat po prekrasnim pješčanim plažama i borovim šumama na sjevernoj strani otoka okrenutoj prema kopnu, koja je jedina nastanjena. Pašmanska mjesta su mala i tiha i zbog toga kao stvorena za odmor i opuštanje. U svim pašmanskim malim selima ima nekoliko trgovina, konoba i ostalih uslužnih djelatnosti. Južna strana otoka obiluje nedodirnutom prirodom, brojnim uvalama, modrim morem, starim ribarskim kućama i to sve s pogledom na Kornate. Ova strana otoka je bez prometnica i kao takva vrlo popularna za robinzonski odmor.
Većina od 3100 stanovnika tipičnih otočnih mjesta tradicionalno se bavi ribarstvom i poljodjeljstvom, u novije vrijeme i turizmom. Razvijena je bogata turistička ponuda: sobe I. i II. kategorije, apartmani, kuće za odmor, pansioni, auto kampovi, konobe i restorani u kojima vrijedi kušati plodove mora i pôlja, ekološki zdravog otoka Pašmana.
Znamenitosti
Po otoku ima nekoliko zahtjevnih brdskih biciklističkih staza. Preporučuje se pješačko-biciklistički izlet na brdo V. Bokolj na otoku Pašmanu otkuda se pruža prekrasan pogled na Kornate, susjedne otoke, pašmanski kanal, Biograd i okolicu. Vrijedi posjetiti i dva samostana: franjevački samostan sv. Dujma u mjestu Kraj i benidiktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovcu iznad mjesta Tkona. S Pašmana se može zaputiti i na izlete do obližnjih gradova Zadra i Biograda, kao i do svih susjednih mjesta na otoku Pašmanu i Ugljanu te upoznati njihove zanimljivosti i svakodnevne navike.
Sport
Domaćin je, po broju sudionika, najveće međunarodne treking utrke u Hrvatskoj - Škraping, koja se održava tijekom ožujka. Škraping je nositelj oznake „Hrvatski otočni proizvod“.[3]
Izvori
- ↑ a b Duplančić Leder, Tea; Ujević, Tin; Čala, Mendi. 1. lipnja 2004. Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene sa topografskih karata mjerila 1:25000. Geoadria (engleski). 9 (1): 5–32
- ↑ Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 232.-233.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. rujna 2020. Pristupljeno 15. svibnja 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Vanjske poveznice
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Pašman |
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.