Sestrunj
Otok
Položaj
Koordinate	44°10′0″N 14°59′0″E / 44.16667°N 14.98333°E / 44.16667; 14.98333
Država	Hrvatska
More	Jadransko more
Fizikalne osobine
Površina	15,12[1] km2
Duljina obale	29,345[1] km
Stanovništvo
Broj stanovnika	nenaseljen
Sestrunj Sestrunj na zemljovidu Zadarske županije Prikaži kartu Zadarske županije Sestrunj Sestrunj na zemljovidu Hrvatske Prikaži kartu Hrvatske
Normativni nadzor wikipodatci wikislike VIAF
v r u

Sestrunj je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana u Zadarskoj županiji, Općina Preko.

Prema podatcima iz monografije Otok Sestrunj u zadarskom arhipelagu (Magaš, Filipi, 1983.) Sestrunj spada među manje otoke zadarskog otočja. Neposredno je okružen „kanalima“ i to Sestrunjskim na jugoistoku, Rivanjskim sa sjeverozapada i Srednjim s juga. Kako je središnje položen i visinom istaknut, s njega se pruža izvanredan pogled na dio zadarskog priobalja i otočja.

Od Zadra je udaljen 15 km zračne crte, a udaljenost između Zadra i luke Kavlin na južnom dijelu otoka je 12 milja.

Dosadašnji pokušaji da ga se svrsta u neku od skupina otoka zadarskog arhipelaga, najčešće su završavali izdvajanjem tzv. sestrunjske otočne skupine kojoj se priključuju Rivanj i Žverinac s pripadajućim otocima. Otok spada u male otoke naše obale, te s površinom od 15,12 km² tek je deseti u zadarskom arhipelagu i trideseti u RH.

Za život stanovnika od presudne je važnosti njegov položaj i veličina. Relativno slaba povezanost sa Zadrom, što se u zadnje vrijeme nastoji popraviti, te slaba povezanost s drugim mjestima na obližnjim otocima, uvjetuju da Sestrunj ima malo značenje među otocima. Iako to nije nikad bilo ekstremno istaknuto, u periodima povijesno-geografskog razvoja, Sestrunj razvija aktivnosti koje se nadopunjuju s aktivnostima susjednih otoka i pruža mu kontinuitet naseljenosti i zadržavanje stanovništva od pretpovijesti do danas.

S obzirom na malu površinu i na skućene mogućnosti agrarne valorizacije, Sestrunj je oduvijek bio jedan od populacijsko najmanjih naselja na zadarskim otocima. Kako je s otokom Rivnjom predstavljao jedinstvenu crkvenu župu, često se u povijesnim podacima tretiraju i kao jedinstveno naselje.

Drugi svjetski rat na otoku je uzrokovao znatan pad stanovnika, a smatra se da je otok prije toga dosegnuo svoj populacijski maksimum. Svi sljedeći popisi utvrdili su pad stanovnika, osim popisa 1971. godine. 2021. otok je imao samo 45 stanovnika.

Sestrunj potvrđuje znanstvenu činjenicu da se društveno-ekonomske prilike manjih otoka više odražavaju na stanovništvo nego na velikim otocima, što dovodi do znatnijih demografskih oscilacija i populacijskih stresova.

Izrazito visoke stope smanjenja stanovništva na otoku poslije 1948. godine u neposrednoj su vezi s negativnim prirodnim prirastom i mehaničkim kretanjem stanovnika na otoku.

Znatno izraženija stopa mortaliteta od stope nataliteta rezultira negativnom stopom prirodnog kretanja.

Koliko su god one posljedica izrazito loše dobne strukture, a s time u vezi i smanjenog vitaliteta i fertiliteta pučanstva, toliko se ujedno pojavljuju i kao uzrok atrofiranja dobne strukture.

Također je i emigracija, kao posljedica i kao uzrok mijenjanja demografskih struktura otoka lako uočljiva i izrazito negativnog migracijskog salda u promatranom periodu.

Kao i na susjednim otocima zadarskog arhipelaga, ovakvo stanje ukazuje na stanovništvo koje se našlo u nezaustavljivom procesu prirodnog odumiranja i u kojem nema više vlastite prirodne snage za opstanak.

Struktura prema dobi govori o poražavajućoj demografskoj situaciji na otoku. Brojčano su opale sve dobne skupine, ponajviše mlada i zrela.

Mlado stanovništvo na otoku 1981. godine predstavlja svega 9,4 % stanovništva, što je ispod svakog minimuma, zrelo 31,3 % što je izrazito malo, a staro s udjelom od čak 59,3 % najočitije predstavlja ostarjelu, nereproducirajuću demografsku masu.

Pojava da uopće nema muške djece do 10 godina starosti, da nedostaje ženska populacija između 20 i 40 godina i da, brojčano slabije, hipertrofiraju dobne skupine iznad 65 godina, govore da je vitalitet stanovništva drastično smanjen, fertilitet praktično ne postoji, a mortalitet, uz iseljavanje postaje glavni i najutjecajniji činilac promjene stanovnika.

Na dobno spolnoj piramidi iz 1981.godine uočljiva je još nekakva raspodjela muško – ženskih omjera i relativna raspodjela stanovništva karakteristična za etapu laganog odumiranja stanovnika na otoku. Na otoku je bilo 46 muškaraca ili 47,9 % ukupnog stanovništva i 50 žena ili 52,1 % ukupnog stanovništva popisanog te godine.

Na popisu 2001. godine dobno spolna piramida pokazuje drastičnu promjenu u izgledu same piramide. Prvih 40 godina kod žena nema mlađeg stanovništva, a kod muškaraca je postotak vrlo mali pretežno radi poticaja koji pokušavaju mlade zadržat ili vratit na otoke.

Osim tog iz slike se može ustanovit da je prevladalo staro stanovništvo i da nema sumnje da stanovništvo odumire. Popisano je 28 muškaraca (58,33 %) i 20 žena (41.67 %), tj. 48 stanovnika na cijelom otoku. Rezultat ovih brojeva je da se stanovništvu na otoku u 20 godina smanjilo za cca. 50 %.

Otok obilježavaju tijekom 20. stoljeća veoma nagle i gotovo predvidive izmjene u ekonomskoj strukturi stanovništva. Od prostora čije je pučanstvo sve do početka 20-tog stoljeća bilo usmjereno najvećim dijelom na rad u poljoprivredi, Sestrunj se transformirao u otok s relativno malo aktivnog stanovništva.

Poljoprivredno stanovništvo sačinjavalo ja glavninu stanovništva otoka sve do poslije II svjetskog rata. Još je 1953.g. na otoku bilo 52,2 % ili 196 stanovnika vezano za poljoprivredu. Već od 1961.g. broj naglo pada na 68 što je bilo samo 21,1 % ukupnog stanovništva.

Godine 1971. popisom je ustanovljeno svega 18 poljoprivrednika (5,1 %) što je u odnosu na druge izvore prihoda (npr. rad u inozemstvu) bilo zanemarujuće, iako se obrada maslina, loza i povrće vodila kao usputna djelatnost za „krpanje kraja s krajem“.

Godine 1981. broj aktivnog stanovništva naglo pada što je posljedica izrazite emigracije i traženja posla u Zadru. Većina se obitelji premješta u Zadar i tamo gradi novi život, a na otoku ostaje samo staro stanovništvo i nešto aktivnog stanovništva u srednjim dobnim skupinama.

2001.godine stopa aktivnog stanovništva je ista, međutim na otoku je upola manje stanovnika i više nema izražene ijedne gospodarske aktivnosti. Broj aktivnog stanovništva je 10 jer se poticajima pokušava vratit i zadržat mlade na otoku te se iz priloženog vidi da se potakao opet razvoj trgovine i ugostiteljstva.

Demografsku sliku Sestrunja koju je probudilo novorođeno dijete dokumentirala je Ljiljana Bunjevac Filipović u dokumentarnom filmu 'Ima jedan otok... (2008.), čija je scenaristica i redateljica.^[2]

• Fatović, Ive; Agrarno stanovništvo otoka Sestrunja, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, 2005.
• Magaš, D., Filipi, A. R.; Otok Sestrunj u zadarskom arhipelagu, Zadar, 1983.
• Elaborat za izradu N.E. Vir; Općinski zavod za društveno planiranje i statistiku Zadar, interni popis 1977.godine, Zadar, 1977.

• Državni zavod za statistiku - CROSTAT
• www.sestrunj.tk  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. veljače 2014. (Wayback Machine)
• www.sestrunj.com

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Sestrunj

Članak Sestrunj koji govori o otoku ili otočju je mrva: začetak enciklopedijskog članka. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Wikipedije.

Portal Hrvatske: pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj