Ovo je glavno značenje pojma Gunja. Za druga značenja, pogledajte Gunja (razdvojba).

Gunja
grb
Država	Hrvatska
Županija	Vukovarsko-srijemska
Načelnik	Anto Gutić (nezavisni)
Naselja	1 općinsko naselje
Površina	31,1 km2 [1]
Površina središta	31,1 km2
Koordinate	44°53′N 18°51′E / 44.88°N 18.85°E / 44.88; 18.85
Stanovništvo (2021.)
ukupno	2600 [2]
– gustoća	84 st./km2
urbano	2600
– gustoća	84 st./km2
Odredišna pošta	32260 Gunja [3]
Stranica	gunja.hr
Gunja Gunja na zemljovidu Hrvatske Normativni nadzor wikipodatci wikislike VIAF

Gunja je naseljeno mjesto i istoimena općina koja je upravni dio Vukovarsko-srijemske županije. Smještena je u zapadnome Srijemu na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici s Bosnom i po popisu stanovnika iz 2011. imala je 3732 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km².

Prema svojemu zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini.

Nalazi se s lijeve strane rijeke Save, a mostom je povezana s gradom Brčko u BiH. Najveće je od svih sela Cvelferije.

Gunja ukupno ima 2600 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60,13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29,69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su katolici, dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj.

Stanovništvo po vjerskoj strukturi - popis 2021.

██ Rimokatoličanstvo (58,27 %)

██ Islam (34,31 %)

██ Pravoslavlje (3,04 %)

██ Ateizam (0,85 %)

██ Ostali (3,53 %)

Podrobniji članak o temi: Muslimani u Gunji

Ne zna se točno tko i kada se od muslimana prvi doselio u Gunju. Osim kao poljoprivrednici, muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u spačvanskim šumama.

Prema spomenici Župnoga ureda, u Gunji se 1921. godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a 1933. godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme Drugog svjetskog rata, kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom NDH, kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od 1942. do poratne 1946. godine.

Džamija u Gunji je najstarija džamija u Hrvatskoj. Sagrađena je i službeno otvorena 28. rujna 1969. godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje – Ismet i Izeta Čandić. Prvi imam u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od 1981. godine imam je Idriz ef. Bešić.

H. Mustafa Korajac je obavio hadž 1971. godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu Hadž i steklo zvanje hadžija.

Džamija je do 1999. godine bila pokrivena klasičnim krovom na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz Zagreba.

Osim džamije, u Gunji od 1960. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje – mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po Bosni i Hercegovini pokopano više stotina izbjeglica, pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko".

U Gunji je u neposrednoj blizini džamije 1995. godine započela izgradnja islamskog centra.

Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše Jugoslavije uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika.

Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline otkriveno je naselje srednjeg i kasnog brončanog doba nastalo 1300 godina prije Krista, možda i ranije. Riječ je o Vatinskoj kulturi.

Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape Grgura XI. Gunja se po prvi put spominje 1378. u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. Bartholomaeus Pisanus pod imenom Alšan. U to vrijeme na području Gunje se nalazio franjevački samostan bosanske vikarije koji je pripadao mačvanskoj kustodiji. Prema službenim spisima plemića Alšanski Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine. U Šumanovcima su franjevci izgradili drvenu crkvu Svete Marije Velike koju su 1526. zapalili Turci. Odlaskom Osmanlija, fratri i starosjedioci u Šumanovcima grade drvenu crkvu posvećenu Mariji koja je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je izgrađena 1822.

Godine 1805. Gunja se spominje kao selo s 53 kuće i katoličkom crkvom koja pripada matičnoj račinovačkoj crkvi.^[8]

Uz rijeku Savu, bila je granica s Osmanskim Carstvom, a uz granicu je bilo sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”.

Još i danas u narodu živi pjesma iz tih vremena:

Odavno smo graničari stari

čuvali smo granicu na Savi

čuvali je sa stari’ čardaka,

branili je ‘rabro od Turaka.

i djedovi naši krv su lili

da čuvamo naš zavičaj mili...

U središtu Gunje 1848. izgrađena je crkva Svetoga Jakova apostola a od 1982. kraj stare počela se graditi i nova, veća zgrada, zbog potrebe za većim prostorom. Prvi svećenik, Gunjanac, bio je Tomo Bogutovac, a zaređen je u Đakovu. Gunja je postala župa prije više od 100 godina.

Ukinućem Granice / Vojne krajine 1873. godine, Slavonija, time i Gunja pripojeni su 1881. godine Banskoj Hrvatskoj, Županjskom kotaru u sastavu Srijemske županije. Pet godina kasnije, 1886. kroz Gunju je prošla pruga koja ju je povezala s Vinkovcima koji su bili najveće željezničko čvorište.

U Gunji se 1953. uvodi obvezatna sedmogodišnja osnovna škola, a nedugo zatim, 1958. godine osmogodišnja Osnovna škola Antun i Stjepan Radić.

Podrobniji članak o temi: poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.

Nakon što je rijeka Sava 17. svibnja probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca, savske vode su poplavile Gunju. Cijelo stanovništvo Gunje je evakuriano, a načinjena je i velika materijalna šteta.

Općina Gunja ima ukupno 3106 ha od kojih poljoprivredno zemljište zauzima 1883 ha (60,6%) a neplodno zemljište 539 ha (17,4%) u ukupnim površinama. U strukturi gospodarstva Općine zastupljene su različite djelatnosti. Značajno mjesto zauzima proizvodnja namještaja s oko 120 zaposlenih i manja poljoprivredna gospodarstva. Ipak najbrojnije su uslužne djelatnosti, najvećim dijelom u obliku ugostiteljskog, trgovačkog, knjigovodstvenog i dr. obrta.

• Marijan Varešanin (1847. – 1917.) austro-ugarski general i guverner Bosne i Hercegovine
• Stjepan Bogutovac (1942.), hrv. športski novinar
• Krešimir Stipa Bogutovac, hrv. glazbenik i tekstopisac (Zlatni dukati)
• Krešimir Mićanović (1968.), hrv. jezikoslovac, sveučilišni profesor
• Miroslav Mićanović (1960.), hrv. književnik, pjesnik

• OŠ Antun i Stjepan Radić
• D.O.I. Zvjezdice

Od 2008. godine svake se godine održava se zavjetno hodočašće vatrogasaca u Šumanovce, u svetište Majke dobre nade (Gospe Šumanovačke). Raspored na hodočašću: okupljanje hodočasnika, postrojavanje vatrogasaca, ispovijed, mimohod sudionika prema crkvi na otvorenome, misno slavlje, procesija do kapele u šumi i molitva za vatrogasce te na kraju zajednički ručak.^[9][10]

Uz to, neke od kulturnih ustanova koje se nalaze u Gunji su:

• KUD Graničari
• Bošnjački KUD Behar
• Narodna knjižnica i čitaonica Gunja
• MMC SKIG (Multimedijalni centar Studio kreativnih ideja Gunja)

Od športskih klubova djeluje NK Jadran osnovan 1928. godine. Nakon nekoliko sezona odigranih u Međužupanijskoj ligi Osijek – Vinkovci, u sezoni 2018./2019. ispadaju iz lige te 2019./2020. nastupaju u 1. ŽNL VSŽ (5. rang natjecanja u Hrvatskoj). 16. rujna 2011. godine igrali su šesnaestinu završnice kupa Hrvatske protiv splitskoga Hajduka, poraženi su s 1:5.

Od 1883. godine postoji i lovačko društvo "Ris". Tu je i ribička udruga SRD "Šaran". U Gunji djeluje i stolnoteniski klub.

• Službena stranica Općine Gunja

Članak Gunja koji govori o općini je mrva: začetak enciklopedijskog članka. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Wikipedije.