Ovo je glavno značenje pojma Cerna. Za druga značenja, pogledajte Cerna (razdvojba).

Cerna
grb
Država	Hrvatska
Županija	Vukovarsko-srijemska
Načelnik	Josip Štorek (HSS)
Naselja	2 općinska naselja
Površina	69,5 km2 [1]
Površina središta	54,7 km2
Koordinate	45°11′N 18°41′E / 45.18°N 18.69°E / 45.18; 18.69
Stanovništvo (2021.)
ukupno	3712 [2]
– gustoća	53 st./km2
urbano	3019
– gustoća	55 st./km2
Odredišna pošta	32272 Cerna [3]
Stranica	cerna.hr
Cerna Cerna na zemljovidu Hrvatske Normativni nadzor wikipodatci wikislike

Cerna je općina u Hrvatskoj u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Cerna pripada županjskoj Posavini.

Cerna se smjestila na istoku slavonske ravnice, na mjestu gdje se Biđ i Berava spajaju u Bosut. Biđ i Bosut imaju vijugav tok, a postoje i kanalizirane Bitulja i Krajc kanala, tako da je u Cerni izgrađeno čak devet mostova, a nekad ih je bilo dvanaest.^[4] Zbog toga je Cerna dobila nadimak "Mala Venecija".

Po popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Cerna imala je 3712 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:

• Cerna – 3019
• Šiškovci – 693

• Hrvati – 4574 (98,96 %)
• Mađari – 16 (0,35 %)
• Srbi – 10 (0,22 %)
• Makedonci – 6 (0,16 %)
• Bošnjaci – 4 (0,09 %)
• Albanci – 2 (0,04 %)
• Crnogorci – 2 (0,04 %)
• Slovaci – 2 (0,04 %)
• Nijemci – 1 (0,02 %)
• ostali – 2 (0,04 %)
• neopredijeljeni – 1 (0,02 %)
• nepoznato – 0

Proces industrijalizacije u Cerni snažnije je prisutan zadnjih petnaestak godina. Industrija ima dobre mogućnosti za snažniji razvoj (agrarna proizvodnja, stočarstvo, šumsko bogatstvo, prometni položaj, radna snaga) pogotovo prehrambene i drvne industrije.

Proces deagrarizacije koji je posljedica industrijalizacije i urbanizacije uvjetuje razne strukturne promjene u stanovništvu i strukturi domaćinstava te djeluje na način agrarne proizvodnje. Na taj način ti procesi uvjetuju bitne promjene u broju poljoprivrednog stanovništva koji svoju egzistenciju sve više traži izvan agrarne djelatnosti. Višak poljoprivrednog stanovništva predstavlja glavni izvor radne snage za industriju.

Značajnu ulogu trebao bi imati i plovno – melioracijski kanal Dunav – Sava koji bi prolazio zapodnim dijelom bivše općine Županja (pravac Babina Greda – Cerna). Cerna uz Županju i Gunju ima najveći stupanj industrijalizacije zato što se tu nalaze industrijski pogoni.

Cerna ima dosta malen udio poljoprivrednog stanovništva. Ovdje je do izražaja došao proces industrijalizacije, deagrarizacije i dnevne pokretljivosti radne snage prema obližnjim industrijskim centrima Vinkovcima i Županji. Pretpostavka je buduće koncentracije stanovništva da će se stanovništvo sve više koncentrirati u sada urbaniziranom naselju Cerna. Uz brojne druge važne funkcije (trgovačke, obrtničke i zdravstvene, obrazovne, prometne, kulturne, sportsko – rekreativne i druge) stupanj razvijenosti industrije prvenstveno kao mjesto rada, ima također vrlo važan utjecaj na razinu centraliteta pojedinog naselja.

• Željko Begović – akademski slikar
• Marinko Bošković – književnik
• Matija Čop – atletičar i modni dizajner
• Mato Godanj – književnik
• Josip Kasać – profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu
• Vlatko Previšić – bivši dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu
• Krunoslav Rendulić – nogometaš

U Cerni se nalazi Osnovna škola Matija Antun Reljković, s područnom skolom u Šiškovcima.

Cerna je bila središte satnije te se i u Spomenici pretpostavlja da i 1764. mogla biti godina osnivanja škole. Međutim, da je škola postojala i prije 1764., može se zaključiti iz nekih Reljkovićevih stihova upućenih Slavoncima. Stihove u kojima potiče Slavonce "neka mole svitlu caricu" da im otvara škole nađeno je u prvom ali i kasnijim izdanjima "Satira", ali ne i stihove u kojima se govori da su im molbe uslišane.

Prvi učitelj o kojem imamo podatke je Martin Vraničić. Škola je bila trivijalna, u to vrijeme je to bio najniži tip škole, i u njoj se kao i u drugim trivijalnim školama učio trivij: čitanje, pisanje i računstvo i to na njemačkom jeziku, a samo se preporučavalo da se vodi računa o domaćem – slavonsko "rackom" jeziku.

KUD Tomislav Cerna osnovano je 1975. godine. Pri KUD-u djeluje i tamburaška sekcija. Plešu i pjevaju izvorne plesove Cerne. Udruga pisaca i pjesnika "Žubor Slavonske Riječi" Osnovano je 16.veljače 2006. sa sjedištem u ulici K. Tomislava 22.

• NK Tomislav Cerna
• Sportsko ribolovna udruga "Šaran" Cerna
• Rukometni klub "Multinorm" Cerna
• Taekwon-do klub "Sokol" Cerna
• Teniski klub "Buzga"
• Šporsko ribolovno društvo "Šaran" Cerna – Šiškovci

• Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva 2011.
• DZS: SI-1469.pdf

• Službene stranice
• Cerna Online