Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Klasična mehanika
${\displaystyle {\textbf {F}}={\frac {d}{dt}}(m{\textbf {v}})}$ Drugi zakon kretanja
Historija Hronologija
Grane Primjenjena Nebeska Kontinuum Dinamika Kinematika Kinetika Statika Statistička
Fundamentalni koncepti Ubrzanje Ugaona količina kretanja Spreg sila D'Alembertov princip Energija kinetička potencijalna Sila Referentni okvir Inercijalni referentni okvir Impuls Inercija / Moment inercije Masa Mehanička snaga Mehanički rad Moment Količina kretanja Prostor Brzina Vrijeme Moment sile Stvarni rad
Formulacije padding-bottom:0.5em; Analitička mehanika Lagrangeova mehanika Hamiltonova mehanika
Glavne teme Prigušenje (koeficijent) Pomak Jednačine kretanja Eulerovi zakoni kretanja Inercijalna sila Trenje Harmonijski oscilator Inercijalni / Neinercijalni referentni okvir Mehanika kretanja planarne čestice Kretanje (linearno) Newtonov zakon gravitacije Newtonovi zakoni kretanja Relativna brzina Kruto tijelo dinamika Eulerove jednačine Jednostavno harmonijsko kretanje Vibracije
Rotacija Kružno kretanje Rotirajući referentni okvir Centripetalna sila Centrifugalna sila reaktivna rotirajući referentni okvir Coriolisova sila Klatno Tangencijalna brzina Brzina okretanja Ugaono ubrzanje / pomak / frekvencija / brzina
Naučnici Galileo Newton Kepler Horrocks Halley Euler d'Alembert Clairaut Lagrange Laplace Hamilton Poisson Daniel Bernoulli Johann Bernoulli Cauchy
p r u

Portal "Fizika"
Odjeljak posvećen isključivo fizici

Ubrzanje, kao fizikalna veličina, je promjena brzine u jedinici vremena. Jedinica za ubrzanje prema SI sistemu je metar u sekundi na kvadrat odnosno matematički izraženo: m·s⁻². Ubrzanje je vektorska veličina što znači da je osim intenzitetom određena i pravcem.

Vrijednost ubrzanja matematički dobijemo kao količnik razlike krajnje (brzine na kraju procesa ubrzanja) i početne brzine i vremena trajanja ubrzanja. To možemo iskazati formulom v–v0/t, gdje je v brzina kojom se tijelo kretalo nakon ubrzanja, v0 brzina kojom se tijelo kretalo prije ubrzanja, a t vrijeme tokom kojeg je tijelo ubrzavalo.

Najjednostavnije objašnjenje ubrzanja jeste da je ubrzanje postepeno povećavanje brzine i predstavlja za koliko se brzina tijela povećava svake sekunde. Pod pojmom ubrzanje podrazumijeva se ravnomjerno ubrzanje, tj. da se brzina poveća svake sekunde za određen broj. Oznaka u fizici za ubrzanje je a (akceleracija), a jedinica metar u sekundi na kvadrat, tj. ${\displaystyle {\frac {m}{s^{2}}}}$.

Ako želimo izračunati brzinu u nekom trenutku ubrzanog kretanja, moramo znati koliko je vremena prošlo otkad se tijelo počelo kretati (t) i kolika mu je brzina bila prije početka ubrzanja (v0). Brzina u nekom trenutku ubrzanog kretanja računa se po sljedećoj formuli: ${\displaystyle v=a*t+v_{0}}$. Oznaka za pređeni put je s. Put promjenjivog kretanja bez početne brzine računa se po formuli ${\displaystyle s={\frac {a*t^{2}}{2}}}$, dok se za rješavanje puta s poznatom početnom brzinom koristi izraz ${\displaystyle s=v_{0}t+{\frac {a*t^{2}}{2}}}$.

Jednoliko ubrzano pravolinijsko kretanje jest ono kretanje u kojem se neko tijelo kreće pravolinijski s nekom početnom brzinom v0, koja se jednako povećava u jednakim intervalima.

Put (s) kod jednoliko ubrzanog pravolinijskog kretanja preko početne brzine (v0) i ubrzanja (a), bez vremena (t), može se napisati i ovako: ${\displaystyle s={\frac {v^{2}-v_{0}^{2}}{2a}}}$.

Iz ovoga proizlazi da je ${\displaystyle 2as=v^{2}-v_{0}^{2}}$, pa se brzina s poznatom početnom brzinom v0 izračunava izrazom ${\displaystyle v^{2}=v_{0}^{2}+2as}$.

Naravno, za ${\displaystyle v_{0}=0}$ važit će: ${\displaystyle v=a*t}$, ${\displaystyle s={\frac {a*t^{2}}{2}}}$ i ${\displaystyle v^{2}=2as}$.

Jednoliko usporeno pravolinijsko kretanje jeste kretanje koje se odvija po određenom pravcu u nekom vremenu (t) s nekom početnom brzinom (v0), koja se jednako smanjuje u jednakim intervalima.

Brzina kod jednoliko usporenog pravolinijskog kretanja s poznatom vremenom računa se preko formule ${\displaystyle v=v_{0}-at}$ dok se formula ${\displaystyle v^{2}=v_{0}^{2}-2as}$ koristi za dobijanje brzine s poznatim putem.

Vrijeme zaustavljanja tijela pod utjecajem umjereno usporenog kretanja može se naći formulom ${\displaystyle tz={\frac {v_{0}}{a}}}$ dok se put do zaustavljanja (S_z) dobija formulom ${\displaystyle Sz={\frac {v_{0}^{2}}{2a}}}$.

Gravitacijsko ubrzanje je ubrzanje koje tijelo dobija pri slobodnom padu (padu s određene tačke, bez podsticaja bilo koje druge sile osim sile Zemljine teže). To ubrzanje iznosi približno ${\displaystyle 10{\frac {m}{s^{2}}}}$, a ono zavisi od blizine određenog tijela središtu Zemlje. To zavisi od geografskog položaja i nadmorske visine. U Sarajevu je gravitacijsko ubrzanje ${\displaystyle 9,81{\frac {m}{s^{2}}}}$. Gravitacijsko ubrzanje označava se slovom g i pomoću njega izračunavamo težinu određenog tijela. G = m*g, gdje je m masa tog tijela, a G težina.

Ovaj zakon glasi: "Intenzitet sile koja pokreće tijelo jednak je proizvodu mase tijela i ubrzanja koje tijelo dobija djelovanjem te sile", tj. F = m*a, gdje je F sila koja pokreće tijelo i daje mu ubrzanje, m masa tog tijela i a ubrzanje koje tijelo dobija djelovanjem te sile. Pošto je jedinica za silu 1 njutn (N) - ${\displaystyle 1N=1{\frac {kgm}{s^{2}}}}$, a za masu 1 kg, dobijamo da je jedinica za ubrzanje ${\displaystyle 1{\frac {m}{s^{2}}}}$.

• Mjerač ubrzanja

• Ubrzanje na Wikimedia Commonsu