Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Klasična mehanika
${\displaystyle {\textbf {F}}={\frac {d}{dt}}(m{\textbf {v}})}$ Drugi zakon kretanja
Historija Hronologija
Grane Primjenjena Nebeska Kontinuum Dinamika Kinematika Kinetika Statika Statistička
Fundamentalni koncepti Ubrzanje Ugaona količina kretanja Spreg sila D'Alembertov princip Energija kinetička potencijalna Sila Referentni okvir Inercijalni referentni okvir Impuls Inercija / Moment inercije Masa Mehanička snaga Mehanički rad Moment Količina kretanja Prostor Brzina Vrijeme Moment sile Stvarni rad
Formulacije padding-bottom:0.5em; Analitička mehanika Lagrangeova mehanika Hamiltonova mehanika
Glavne teme Prigušenje (koeficijent) Pomak Jednačine kretanja Eulerovi zakoni kretanja Inercijalna sila Trenje Harmonijski oscilator Inercijalni / Neinercijalni referentni okvir Mehanika kretanja planarne čestice Kretanje (linearno) Newtonov zakon gravitacije Newtonovi zakoni kretanja Relativna brzina Kruto tijelo dinamika Eulerove jednačine Jednostavno harmonijsko kretanje Vibracije
Rotacija Kružno kretanje Rotirajući referentni okvir Centripetalna sila Centrifugalna sila reaktivna rotirajući referentni okvir Coriolisova sila Klatno Tangencijalna brzina Brzina okretanja Ugaono ubrzanje / pomak / frekvencija / brzina
Naučnici Galileo Newton Kepler Horrocks Halley Euler d'Alembert Clairaut Lagrange Laplace Hamilton Poisson Daniel Bernoulli Johann Bernoulli Cauchy
p r u

Potencijalna energija je podvrsta mehaničke energije. U mehaničku energiju još spada i kinetička energija. Kod potencijalne energije razlikujemo gravitacijsku i elastičnu potencijalnu energiju. Potencijalna energija ne može nastati i ne može nestati, nijednim čovjeku poznatim načinom, o čemu govori zakon o održanju energije. Energija samo mijenja svoje stanje i prelazi iz jednog oblika u drugi.

Gravitacijska potencijalna energija je energija koju tijelo dobija promjenom položaja tj. udaljenosti od tla (podloge). Potencijalna energija zavisi od mase, te gravitacionog ubrzanja. Ako znamo da je oznaka za masu m, gravitaciono ubrzanje g, a za visinu h, onda lako možemo izvući formulu za izračunavanje gravitacijske potencijalne energije. Oznaka za gravitacijsku potencijalnu energiju je E_p. Znači, formula za izračunavanje gravitacijske potencijalne energije je ${\displaystyle E_{p}=mgh}$. Ako je jedinica za masu m=1 kg (kilogram), a za visinu h=1 m (metar). Konstanta gravitacionog ubrzanja je ${\displaystyle g=10{\frac {N}{kg}}}$. Poznavajući jedinice za ove tri veličine, možemo izvesti jedinicu za gravitacijsku potencijalnu energiju:

${\displaystyle E_{p}=kg{\frac {N}{kg}}m=Nm=1J}$

Elastična potencijalna energija je energija koju ima elastično tijelo kada ga se elastično deformira. Ako se elastično tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni dužina za x onda ono ima elastičnu potencijalnu energiju iznosa ${\displaystyle E_{p}={\frac {kx^{2}}{2}}}$, gdje je k koeficijent elastičnosti tijela.

• Potencijal vode

Portal "Fizika"
Odjeljak posvećen isključivo fizici

Commons ima datoteke na temu: Potencijalna energija