Tržište

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Moguće je da članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku. Pod ovim se podrazumijevaju afrikati, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.

Tržište prema najkraćoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja. Osnovna definicija tržišta polazi od toga da je riječ o mjestu razmjene proizvoda i usluga, kupaca i prodavaca.^[1]

Savršeno konkurentno tržište je ono koje se sastoji od velikog broja nezavisnih malih preduzeća od kojih nijedno nije u mogućnosti uticati na tržišne cijene. Na takvom tržištu postoji apsolutna sloboda ulaska drugih preduzeća. Faktori proizvodnje su savršeno pokretljivi. Postoji savršena informisanost o onom što se događa na tržištu. Sva preduzeća nude homogeni proizvod.

Od navedenih obilježja samo prva dva čine takvo tržište realnim dok ga treće i četvrto čine teoretskim modelom jer nema ni savršene mobilnosti proizvodnih faktora niti apsolutne informisanosti. U navedenim uslovima preduzeća su price-takeri uzimajući tržišne cijene kao dane. Potražnja preduzeća je uslijed toga savršeno elastična.

Kriva potražnje preduzeća jednaka je krivoj prosječnog prihoda odnosno krivoj graničnog prihoda':

(D = AR = MR = P).

Preduzeće na tržištu savršene konkurencije rukovodi se principom maksimalizacije profita. Ono će izabrati onaj obim proizvodnje kod kog je ukupni profit najveći a granični profit jednak 0. To će se ostvariti u tački u kojij se presjecaju kriva graničnog odnosno prosječnog prihoda i graničnog troška. Kako je granični prihod jednak cijeni to će se dogoditi kada je P = MC.

Zbog visokih profita u privrednu granu ulaze i druga preduzeća uslijed čega se povećava ponuda pa cijene padaju. Pad tržišnih cijena uzrokovat će i pad graničnog prihoda odnosno profita.

Tržište nepotpune konkurencije je ono gdje:
1. postoji mogućnost određivanja cijena od strane kako ponude tako i potražnje. Pretpostavka te mogućnosti je ograničeni broj privrednih subjekata.
2. Privredni subjekti na tržištu nesavršene konkurencije su price makeri. U svojoj poslovnoj politici se rukovode određivanjem cijena i količina.
3. Postoji veća ili manja ograničenost ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u granu.
4. Za razliku od savršeno konkurentnih preduzeća čija je kriva potražnje horizontalna kriva potražnje preduzeća u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba.

Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno preduzeće. Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstituta. Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otežan ili onemogućen.

Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolišu dva preduzeća. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otežan. Proizvodi duopolista mogu biti homogeni, ali i diferencirani.

Oblik nesavršene konkurencije u kojoj nekoliko preduzeća učestvuje u cjelokupnoj ponudi. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otežan. Proizvodi oligopolista su homogeni ali i diferencirani. Tipično oligopolno tržište je tržište automobila.

Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi učestvuje veliki broj preduzeća različite veličine. Proizvodi su međusobno diferencirani po nekom svom obilježju što takvom preduzeću daje prednost pred konkurencijom. Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno lagan jer nema značajnijih prepreka Obzirom na navedena obilježja monopolistička konkurencija je najbliža savršenoj konkurenciji. Primjer ovakvog tržišta je trgovina na malo.

Monopson: takvo tržišno stanje gdje je samo jedan kupac na strani potražnje.
Duopson: takvo tržišno stanje u kojoj na strani potražnje učestvuju samo dva kupca.
Oligopson: takvo tržišno stanje gdje na strani potražnje učestvuje više kupaca. Razlika između monopola ponude i potražnje je u tom što monopoli ponude žele nametnuti cijenu višu od ravnotežne dok monopoli potražnje žele ostvariti cijenu nižu od ravnotežne.

1. Troškovni uslovi
2. Postojanje zapreka slobodnom ulasku u privrednu granu

Commons ima datoteke na temu: Tržište

1. ^ Čavalić A., Smajić Dž., Islam i slobodno tržište, Udruženje "Multi", Tuzla, 2014., str. 8