Rapovine su naseljeno mjesto u gradu Livnu, Bosna i Hercegovina.
Lokacija
Nalazi se 3 km jugozapadno od Livna.
Nacionalni spomenik
U 9. stoljeću livanjska županija vjerovatno je, uz Livanjsko, obuhvatala Duvanjsko i Glamočko polje. Sjedište joj je bilo Livno, koje se prvi put spominje 892. godine pod imenom Cleuna, u povelji hrvatskog kneza Muncimira, gdje se kao župan Livna navodi Želimir u ulozi svjedoka. Od početka 13. st. područje sve češće se naziva Tropolje (Tres campi). Za vladavine Stjepana II Kotromanića (1314-1353) Tropolje, godine 1322, ulazi u sastav bosanske države, nazivajući se od tada Završje ili Zapadne strane, kao odraz gledanja iz centralne Bosne.
Na aktivnom katoličkom groblju pronađen je 1885. godine, arhitrav predromaničke oltarne pregrade s natpisom i nekoliko ulomaka pluteja oltarne pregrade s pleternom ornamentikom. Tekst natpisa otkriva dedikacijski sadržaj koji govori i o darivanju i posveti sv. Petru apostolu: FERRE DIGNATVS EST AT HONOREM (m) BEATI PETRI AP(ost)LI P(ro) REMEDIO ANIME SVE....Greda se danas nalazi u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu, a njena gipsana kopija u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica u Livnu. U Rapovinama su sačuvane dvije krstače s posebno malim bočnim krakovima.
Krstača br. 1, dimenzija 100x63x18 cm, obli gornji krakovi, na istočnoj plohi plastično isklesana ljudska figura s podignutom desnom rukom, u kojoj je sjekira, uz lijevi bok uspravno stoji mač, okrenut vrhom prema dolje. Krstača br. 2, dimenzija 110 x 65x 18 cm, je oštećena, na istočnoj plohi ističe se reljefno rađena sjekira).
Na ovom nikad istraživanom lokalitetu, nalazila se i nekropola sa stećcima o čemu svjedoči još samo jedan preostali stećak, a nadgrobni kameni križevi od početka 18-19 stoljeća i savremene grobnice svjedoče o dugom trajanju ovog kultnog i grobljanskog prostora kroz historiju.
Arheološko područje Rapovine, proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]
Stanovništvo
Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Rapovine |
---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] |
Osoba | 310 (100,0%) | 316 (100,0%) | 284 (100,0%) | 284 (100,0%) | 199 (100,0%) |
Hrvati | 307 (99,03%) | 309 (97,78%) | 277 (97,54%) | 280 (98,59%) | 199 (100,0%) |
Bošnjaci | 1 (0,323%) | 5 (1,582%)1 | – | – | – |
Nepoznato | 1 (0,323%) | – | – | – | – |
Ostali | 1 (0,323%) | 2 (0,633%) | 1 (0,352%) | – | – |
Jugoslaveni | – | – | 5 (1,761%) | – | – |
Srbi | – | – | 1 (0,352%) | 4 (1,408%) | – |
- 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
Literatura
- Marija Marić Baković, Izvješće o rezultatima arheološkog iskopavanja na lokalitetu Rapovine, Katoličko groblje, 2010. godine.
Reference
Vanjski linkovi