PROFILPELAJAR.COM

Biskupski kompleks Eufrazijeve bazilike u historijskoj jezgri Poreča
Svjetska baština
Kriterij	ii, iii, iv
Referenca	809
Uvrštenje	1997. (21. sjednica)
Površina	61,1 ha
Koordinate	N45 13 45.012 E13 35 39.984

Poreč
Poreč
Grad
	Grad Poreč
	pogled na Poreč
	Grb
	PorečLokacija u Hrvatskoj
	Koordinate: 45°13′38″N 13°35′41″E / 45.22722°N 13.59472°E
Država	Hrvatska
Županija	Istarska
Vlada
• Gradonačelnik	Loris Peršurić (IDS)
Površina
• Općina	139,00 km2
Najveća nadmorska visina	5 m
Stanovništvo (2011)
• Općina	16.696
• Općina (gustoća)	120,12 /km2
• Naselje	9.790
Vremenska zona	CET (UTC+01:00)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj	52440
Pozivni broj	(+385) 52
Veb-sajt	Grad Poreč

Poreč (italijanski: Parenzo; latinski: Parens ili Parentium) grad je u Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Historija

Tokom 2. stoljeća pne. rimski castrum podignut je na malom poluostrvu, na kojem danas stoji jezgra staroga grada. Za vrijeme vladavine cara Oktavijan Augusta u 1. stoljeću, castrum je službeno proglašen gradom i uključen u rimsku koloniju.

Nakon pada Rimskog carstva 476. godine, grad je potpao pod vlast Ostrogota, a nakon 539. bio je dio Bizantijskog Carstva kojim je u to vrijeme vladao car Justinijan I. Od 788. godine gradom su vladali Franci.

Poreč je 1267. potpao pod Mletačku Republiku, koja je vladala duže od pet stoljeća. Većina je bilo autohtono romansko stanovništvo, ali zbog pogubnih naleta kuge područje je opustjelo. Zbog toga su Mlečani u XVI. i XVII. stoljeću, na agrarna područja doseljavali morlake, pripadnike paravojnih formacija u Osmanlijskom Carstvu. Tokom 1647. godine doseljeno je u Istru iz Dalmacije ili Crne Gore 1400 muškaraca i 3450 žena i djece.

Krajem XVIII. stoljeća grad su preuzeli Francuzi, a 1797. Austrija. Od 1861. Poreč je bio glavni grad Markgrofovije Istre, sjedište pokrajinskog sabora, sa školama, upravnim i sudskim ustanovama. Nekoliko desetljeća (1919-1943.) bio je pod Italijom, da bi 1945. zajedno sa cijelom Istrom ušao u sastav SFRJ.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Poreč.

Svjetska baština

Biskupski kompleks, koji se sastoji od same bazilike, sakristije, krstionice i zvonika obližnje nadbiskupske palače, odličan je primjer ranobizantijske arhitekture na području Mediterana.

Najranija bazilika posvećena je svetom Mauru iz Parentija i datira iz druge polovine 4. vijeka. Podni mozaik iz oratorija, izvorno dio velike rimske kuće, i danas je sačuvan u crkvenom vrtu. Ovaj oratorij je već u istom stoljeću proširen u crkvu sastavljenu od naosa i jednog broda (Lat. basilicae geminae). Iz tog perioda potječe i riba na podnom mozaiku. Kovanice s prikazom cara Valensa (365–378), pronađene na istom mjestu, potvrđuju ove datume.

Na temeljima prve trobrodne bazilike, počela se 533. godine graditi Eufrazijeva bazilika, danas poznata kao katedrala Uznesenja Marijina. Do danas je doživjela niz promjena, pa na izvornoj građevini iz ranohrišćanskog perioda stoji treća crkva u gotičkom stilu. Iako su samu zgradu oštetili zemljotresi, ratovi i požari, autentični podni mozaici iz 5. vijeka ostali su sačuvani i reprezentativan su primjerak ranohrišćanskog slikarstva. Prikaz Hrista, te likovi mučenika i mučenica, kao i fascinantna kompozicija Bogorodice na prijestolu zadivljuju izradom filigranske finoće. Najstariji fragmenti mozika potjeću iz 3. vijeka.^[1]

Od 1997. godine biskupski kompleks nalazi se na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine.^[2]

Stanovništvo

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Poreč je imao 16.696 stanovnika, od čega u samom Poreču 9.790.

Grad Poreč

Broj stanovnika po popisima^[3]
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
4.721	5.201	6.047	6.864	8.172	10.122	10.005	10.261	7.736	6.752	6.693	7.485	10.382	13.173	15.870	16.696

Napomena: Nastao iz stare općine Poreč. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka za općinu Sveti Lovreč, a istih godina dio podataka sadržan je u općini Sveti Lovreč. Do 1991. dio podataka sadržan je u općini Funtana. U 1931. sadrži dio podataka za općinu Tar-Vabriga.

Poreč (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima^[3]
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
2.461	2.712	3.094	3.461	3.968	4.854	4.501	4.773	3.166	2.833	3.305	4.713	7.376	9.250	10.448	9.790

Napomena: U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Červar, kao i dio podataka u 1880. U 1857., 1869. i od 1921. do 1948. sadrži podatke za naselje Garbina. U 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u naseljima Mugeba i Nova Vas. U 2001. povećano za naselja Gulići, Mali Maj, Materada Maj, Špadići, Veli Maj i Vranići kod Poreča te za dio područja naselja Funtana (općina Funtana), za koji su podaci do 1991. sadržani u naselju Funtana (općina Funtana). Sadrži podatke za navedena bivša naselja (Gulići, Mali Maj, Špadići, Veli Maj i Vranići kod Poreča od 1857. do 1991. i Materada Maj od 1948. do 1991.).

Popis 1991.

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Poreč je imalo 7.585 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.

Hrvati	4,336	57,16%
Srbi	503	6,63%
Italijani	403	5,31%
Jugoslaveni	309	4,07%
Albanci	279	3,67%
Muslimani	114	1,50%
Slovenci	79	1,04%
Mađari	41	0,54%
Crnogorci	33	0,43%
Makedonci	26	0,34%
Slovaci	11	0,14%
Nijemci	6	0,07%
Turci	5	0,06%
Bugari	4	0,05%
Ukrajinci	4	0,05%
Česi	3	0,03%
Austrijanci	2	0,02%
Poljaci	2	0,02%
Rusi	2	0,02%
Jevreji	1	0,01%
Romi	1	0,01%
Rusini	1	0,01%
ostali	15	0,19%
neopredijeljeni	198	2,61%
region. opr.	1,115	14,70%
nepoznato	92	1,21%
ukupno: 7.585

Galerija

plaža
detalj iz luke
riva
gradska ulica
trg
Rimski mozaik
pogled na stari grad
gradski detalj
kuća u centru grada
ulazni portal Eufrazijeve bazilike

Poreč, panorama

Također pogledajte

Literatura

[1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;