Mišić dilatator zjenice

Mišićni dilator šarenice
Šarenica, čeoni izgled. (Mišić je vidljiv, ali nije obilježen.)
Gornja polovina sagitalnog dijela kroz prednji dio očne jabučice. (Mišić dilatatora irisa nije označen i ne treba ga miješati sa "radiating fibers", označenim blizu centra, koja su dio cilijarnog mišića.)
Detalji
PorijekloVanjski rub šarenice[1]
InsertionUnutrašnji rubovi šarenice[1]
ŽivacDugi cilijarni nervi (simpatikus)
AkcijeŠiri zjenicu
AntagonistMišićni sfinkter šarenice
Identifikatori
Latinski'Musculus dilatator pupillae'
TA98A15.2.03.030
TA26763
FMA49158
Anatomska terminologija

Mišić dilatator šarenice (mišić dilatator zjenice, dilatator zjenice, radijalni mišić šarenice, radijalna vlakna), jest glatki mišić[2] oka, radijalno prolazi u iris i stoga odgovara dilatatoru. Sastoji se od bodljikasto raspoređenih modificiranih kontraktilnih ćelija zvanih mioepitelne ćelije. Ove ćelije stimulira simpatički nervni sistem.[3] Kad se stimuliraju, ćelije se kontrahiraju, proširujući zjenicu i propuštajući da u oko uđe više svjetlosti.

Struktura

Inervacija

Inervira ga simpatički nervni sistem, oslobađanjem noradrenalina, koji djeluje na α1-receptore.[4] Dakle, kada joj se predstave preteći podražaji koji aktiviraju reakciju „bori se ili odustani“, ova inervacija skuplja mišić i širi zjenicu, privremeno propuštajući da više svjetlosti dođe do mrežnjače.

Mišić-dilatator preciznije inervira postgangljski simpatički nervi koji proizlaze iz gornja vratne ganglije, kao simpatički korijen cilijarne ganglije. Odatle idu preko unutrašnje karotidne arterije kroz karotidni kanal do otvora zvanog foramen lacerum. Zatim ulaze u srednju lobanjsku udubinu/fosu iznad tog otvora, putujući kroz kavernozni sinus u srednju lobanjsku fosu, a zatim sa oftalmnom arterijom u optički kanal ili dalje mirisni nerv kroz gornju orbitnu pukotinu. Odatle putuju s nazocilijarnim nervom, a zatim dugim cilijarnim nervom. Zatim probijaju bionjaču, putuju između nje i rožnjače, da bi došli do mišića dilatatora šarenice. Oni će također proći kroz cilijarnu gangliju i putovati u kratke cilijarne nerve da bi došli do mišića dilatatora šarenice.

Funkcija

Zjenični dilatator djeluje tako da povećava veličinu zjenice kako bi omogućio da više svjetla uđe u oko. Djeluje suprotno stezanju zjenice. Do proširenja zjenice dolazi kada nema dovoljno svjetla za normalnu funkciju oka i za vrijeme pojačane simpatičke aktivnosti, naprimjer u "refleksu borbe ili bijega".

Etimologija

Naziv mišić dilatator zjenice,[5] kako se koristi na listi engleskih ekvivalenata u Terminologia Anatomica, referentnom radu službene anatomske nomenklature,[6] može se smatrati prisvajanjem[7] punog latinskog izraza musculus dilatator pupillae.[8] Dilatator u latinskom izrazu musculus dilatator pupillae izveden je od klasičnog latinskog glagola dilatare,[9] = širiti, proširivatiti.

Izraz dilator pupillae je mišić zjeničnog dilatatora, kako se koristi na listi engleskih ekvivalenata Terminologia Anatomica , zapravo je djelomično latinski, tj. dilator pupillae, u latinskoj verziji. Nomina Anatomica je autorizirana 1895. u Baselu[8] i 1935. u Jeni.

Dodatne slike

  • Shema simpatičke i parasimpatičke inervacije zjenice i mjesta lezija kod Hornerovog sindroma
    Shema simpatičke i parasimpatičke inervacije zjenice i mjesta lezija kod Hornerovog sindroma
  • Simpatičke veze cilijarnih i gornjih vratnih ganglija (crveno) [Parasimpatički put u plavoj boji]
    Simpatičke veze cilijarnih i gornjih vratnih ganglija (crveno) [Parasimpatički put u plavoj boji]
  • Mišična vlakna dilatatora šarenice, kroz nju prolaze radijalno.
    Mišična vlakna dilatatora šarenice, kroz nju prolaze radijalno.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ a b Gest, Thomas R; Burkel, William E. (2000). "Anatomy Tables - Eye". Medical Gross Anatomy. University of Michigan Medical School. Arhivirano s originala 26. 5. 2010.CS1 održavanje: unfit URL (link)
  2. ^ Pilar, G; Nuñez, R; McLennan, I. S.; Meriney, S. D. (1987). "Muscarinic and nicotinic synaptic activation of the developing chicken iris". The Journal of Neuroscience. 7 (12): 3813–26. doi:10.1523/JNEUROSCI.07-12-03813.1987. PMID 2826718.
  3. ^ Saladin, Kenneth (2012). Anatomy and Physiology. McGraw-Hill. str. 616–7.
  4. ^ Rang, H. P. (2003). Pharmacology. Edinburgh: Churchill Livingstone. ISBN 0-443-07145-4. page 163
  5. ^ Federative Committee on Anatomical Terminology (FCAT) (1998). Terminologia Anatomica. Stuttgart: Thieme
  6. ^ Kachlik, David; Baca, Vaclav; Bozdechova, Ivana; Cech, Pavel; Musil, Vladimir (2008). "Anatomical terminology and nomenclature: Past, present and highlights". Surgical and Radiologic Anatomy. 30 (6): 459–66. doi:10.1007/s00276-008-0357-y. PMID 18488135.
  7. ^ Marečková, Elena; Šimon, František; Červený, Ladislav (2001). "On the new anatomical nomenclature". Annals of Anatomy - Anatomischer Anzeiger. 183 (3): 201–7. doi:10.1016/S0940-9602(01)80215-6. PMC 2413596. PMID 11396787.
  8. ^ a b His (1895). Die anatomische Nomenclatur. Nomina Anatomica. Der von der Anatomischen Gesellschaft auf ihrer IX. Versammlung in Basel angenommenen Namen. Leipzig: Verlag von Veit & Comp.}}
  9. ^ Foster, F.D. (1891-1893). An illustrated medical dictionary. Being a dictionary of the technical terms used by writers on medicine and the collateral sciences, in the Latin, English, French, and German languages. New York: D. Appleton and Company}}

Vanjski linkovi