Ivan Franjo Jukić (pisao pod pseudonimom Slavoljub Bošnjak) je bio bosanski franjevac, prosvjetitelj, etnograf, hrvatski pjesnik[1] i književnik, rođen je u Banjoj Luci 1818. godine, a preminuo u izgnanstvu u Beču 1857. Pokretač je jedne od prvih svjetovnih škola u današnjoj Bosni i Hercegovini 1849. godine. Istovremeno Jukić slovi i kao pokretač i urednik prvog književnog časopisa u Bosni i Hercegovini Bosanski prijatelj.[2] Njegov "Zemljopis i Poviestnica Bosne" dugo su smatrani najznačajnijim djelom za izučavanje historije i geografskih odlika Bosne. Zagovarao je kulturne i lične slobode, slobodu štampe i svjetovno školstvo. Bio je pristalica Ilirskog pokreta.[3]
Biografija
Fra Ivan Franjo Jukić je rođen u Banjoj Luci 8. jula 1818. godine od oca Joze i majke Klare rođene Jurić. Imao je sestru Maru i brata Matu. Početno obrazovanje je stekao kod mjesnog župnika fra Franje Sitnića, a dalje obrazovanje nastavlja u Franjevačkom samostanu u Fojnici.Filozofiju je studirao u Zagrebu (1835-37), a teologiju u Vesprimu u Mađarskoj (1837-40) i Dubrovniku. Svećenikom je zaređen 1842. godine. Nakon povratka u Bosnu obavljao je dužnost dušobrižnika i učitelja u Fojnici, Kraljevoj Sutjesci, Ivanjskoj i Mrkonjić Gradu.[4] Pri kraju studija, Jukić se zajedno sa svojim kolegama Jakovom Baltićem, Blažom Josićem i Bartolom Kovačevićem vratio u Bosnu sa namjerom, da pripremi i podigne ustanak protiv Osmanlija. Njihove namjere nisu uspjele.
Bio je narodni prosvjetitelj, književnik i član franjevačke provincija Bosna Srebrena. Pokrenuo je i uređivao prvi bosanskohercegovački časopis Bosanski prijatelj. U njemu se govorilo o historiji Bosne i Hercegovine, njenom geografskom položaju, kulturi itd.[5]
Jukić spada među najznačajnije organizatore školstva u Bosni i Hercegovini. U Fojnici je 1847. godine zajedno s lokalnim franjevcima otvorio pučku školu, a potom u Travniku 1848. i u Mrkonjić Gradu 1849. godine i u njima je i predavao.[6] Pored toga, materijalno je pomagao škole i štampao priručnike za potrebe naroda, franjevaca i učenika. Tom prilikom je napisao djelo "Početak pismenstva i napomena nauka krstjanskoga" za narodne škole. Zamislio je da se škole otvore u svako veće naselje u Bosni i da se obezbijedi novčana podloga za njihovo izdržavanje.[7]
