| Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Dijamant |
---|
Dijamant |
|
Kategorija | Minerali samorodnih elemenata |
---|
Hemijska formula | C |
---|
|
Molekularna težina | 12,01 g/mol |
---|
Boja | Tipično žuta, smeđa ili siva do bezbojne. Rijeđe plava, zelena, crna, mutno bijela, ružičasta, ljubičasta, narandžasta i crvena |
---|
Kristalni habitus | Oktaedarski |
---|
Kristalni sistem | Kubični |
---|
Kalavost | 111 savršena |
---|
Tvrdoća | 10 |
---|
Indeks prelamanja | 2,4175–2,4178 |
---|
Ogreb | bijel |
---|
Gustoća | 3,5-3,53 g/cm3 |
---|
Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika.
Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Zbog toga se koristi za rezanje, brušenje i poliranje drugih mekših materijala - upotreba u industrijske svrhe. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant koji se koristi kao ukras. Poliranje se izvodi dijamantskom prašinom. Pošto se zna da nastaje u atmosferi gdje vladaju veliki pritisak i temperatura, danas je usavršena proizvodnja umjetnih dijamanata koji se koriste isključivo u industrijske svrhe.
Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najveću temperaturu topljenja (3820 K ili 3547 °C), toplotnu vodljivost i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol-1 K-1) od bilo kojeg elemeta. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10.
Pri atmosferskom pritisku i sobnoj temperaturi, dijamant je termodinamički nestabilan, te se konvertira u grafit, ali ta konverzija je toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant su u ravnoteži pri 300 K na oko 15000 atmosfera.
Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje.
Kopa se u rudnicima i najveći svjetski proizvođači dijamanata su Rusija i Južnoafrička Republika.
Također pogledajte
Vanjski linkovi
|
---|
sp3 forme | |
---|
sp2 forme | |
---|
sp forme | |
---|
Miješane sp3/sp2 forme | |
---|
Ostale forme | |
---|
Hipotetičke forme | |
---|
Srodne | |
---|