Bio je čudo od djeteta kojeg je podučavao njegov otac, poreznik u Rouenu. Najraniji rad mu je bio iz oblasti prirodnih i primenjenih nauka, gde je značajno doprinjeo proučavanju fluida i razjašnjavao koncepte pritiska i vakuuma, dodatnim pročuavanjem radova Evangeliste Torricellija.
Paskal je od djetinjstva pokazivao interesovanje za nauku, pa je već sa 18 godina konstruisao mašinu koja je mogla obavljati operacije sabiranja i oduzimanja, kako bi pomogao svom ocu u poslovanju. 1650. godine napušta svijet nauke i okreće se religiji, odnosno, kako je on napisao, razmatranju veličine i misterije čovjeka.
Programski jezik Pascal danas nosi njegovo ime, kao i jedinica za pritisak paskal.
Pascalov trougao. Svaki broj je suma dva broja, koja su u trouglu diretno iznad njega. Trougao pokazuje mnoge matematičke osobine u sabiranju prikazujući binomni koeficijent.
Paskal je nastavio uticati na matematiku kroz cijeli život. Njegov rad Traité du triangle arithmétique ("Rasprava o aritmetičkom trouglu") iz 1654. godine[3] opisao je zgodno tabelarno predstavljanje za binomne koeficijente, koje se sada naziva Pascalov trougao. Trougao se može predstaviti i kao:
0
1
2
3
4
5
6
0
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
3
4
5
6
2
1
3
6
10
15
3
1
4
10
20
4
1
5
15
5
1
6
6
1
On definiše brojeve u truglu pomoću rekurzije: Nazovimo broj u (m+1)-tom redu i (n+1)-toj koloni tmn. Tada je tmn = tm-1,n + tm,n-1, za m = 0, 1, 2... i n = 0, 1, 2... Granični uslovi su tm, -1 = 0, t-1, n za m = 1, 2, 3... i n = 1, 2, 3... Generator je t00 = 1. Pascal zaključuje sa dokazom,
Ova metoda proračuna koeficijenata bila je poznata ranije arapskim i kineskim matematičarima. As-Samaw'-Al-Ibn-Jahja-Al-Maghrib, doktor koji živio u Bagdadu oko 1100. sastavio je rad pod nazivom Al-Bahir-Fi'ilm-Al-Hisab (bs. Sjajna knjiga o aritmetici). Kinezi su posjedovali rukopis Ssu Yuan Yu koji je sastavio matematičar Chu Shih-Chieh. Pretpostavlja se da Paskalu ovo nije bilo poznato.[4]
Na bazi prijašnjeg rada pravi mašinu za rulet. Razmjenjivajući pisma s matematičarem Pierreom de Fermatom opisuje teoriju kocke. Istražuje mogućnost predskazivanja brojeva.
Sa samo 18 godina pomogao je svome ocu koji je radio porezni činovnik. Umjesto da mukotrpno prebrojava novac Paskal 1642. izumljuje Paskalinu (fr. Pascaline), mašinu za računanje pomoću točkića. Paskalova mašina je imala 8 pokretnih točkića koji su redom predstavljali dekade: 1, 10, 100 itd. Bilo su moguće matematičke operacije sabiranja, oduzimanja, množenja i dijeljenja. Do masovne proizvodnje i upotrebe ove mašine nije došlo zbog posebnih osobina tadašnje francuske valute. Već ranije 1624. je njemački matematičar William Schickard (Vilijam Šikard) napravio sličnu koja je radila na principu današnjih džepnih računara.
1650. pravi mašinu koja bi se, po njegovom mišljenju, mogla kretati bez potrošnje energije. Razočaran neuspjehom, Paskal narednih godina znatno manje istražuje.
Krajem 1640. Paskal inspirisan Evangelistom Torricellijem nastavlja njegov rad na proučavanju atmosfere. Mjeri pritisak zraka na raznim visinama. Potvrđuje Torricellijevu pretpostavku da je pritisak zraka ovisan o visini.
