Zajednica srpskih opština[1] (ćir. Заједница српских општина, ZSO; albanski: Asociacioni i Komunave Serbe, AKS) je predložena samoupravna zajednicaetničkih srpskihopćina na Kosovu. Prema aktualnom prijedlogu, zajednica bi se trebala sastojati od deset općina, ali još uvijek nije utemeljena zbog nesuglasica oko granica samoupravnih ovlasti zajednice.
Ideja o osnivanju zajednice oćina posljedica je Briselskog sporazuma iz 2013. godine, koji su zajednički usuglasile i ispregovarale vlade Srbije i Kosova. U skladu s kosovskim zakonima i Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, općine koje su članice zajednice imale bi pravo ostvarivati svoja prava kolektivnim djelovanjem kroz zajednicu. Prema planu, zajednica općina imala bi ovlasti nad ekonomskim razvojem, obrazovanjem, zdravstvom te urbanim i ruralnim razvojem. Sjedište zajednice trebala bi biti Severna Mitrovica.
Iako je izvorni plan bio da se zajednica formira unutar zakonodavnog okvira države Kosovo do 2015. godine, osnivanje zajednice odgođeno je zbog nesuglasica oko ovlasti koje bi zajednica imala. Tokom 2023. godine, čelnici dvaju država nastavili su dijalog oko uspostave zajednice te su u listopadu te godine izrazili svoju želju da ispune dogovorene ciljeve sporazuma; tada je Europskoj uniji predstavljen i nacrt statuta Zajednice.[2]
Općine
Prema uvjetima sporazuma, Zajednica opština uključivala bi sljedećih deset općina: Severna Mitrovica, Zubin Potok, Leposavić, Zvečan, Štrpce, Klokot, Gračanica, Novo Brdo, Ranilug i Parteš. Ukupna površina svih općina iznosi 1,708 km², što je 15.66% ukupne površine Kosova, a prema podacima s popisa 2011. godine, Zajednica je imala ukupno 123,979 stanovnika, što je 7.13% ukupne populacije. Općine u sklopu Zajednice su:
Prema procjenama, Zajednica bi obuhvatila između 70,000 i 125,000 stanovnika. Prema kombiniranim podacima s popisa stanovništva na Kosovu iz 2011. godine te procjenama broja stanovnika iz 2014. (v. bilješku), na području Zajednice živi 123,979 ljudi. Točne brojke nisu precizne. Što se tiče etničkog sastava, u sedam od deset općina u Zajednici Srbi čine značajnu većinu stanovnika, dok u tri općine Albanci imaju nešto veći udio u ukupnoj populaciji. U općinama žive i Bošnjaci, Romi, Gorani i druge manjine. Međutim, zbog bojkota popisa stanovništva od strane dijela srpskog stanovništva te nepotpunih podataka, podatke o etničkom sastavu treba uzeti s rezervom. Prema dostupnim podacima i procjenama, etnička struktura općina izgleda ovako: