Vati (grčki: Βαθύ), znan i kao Vateos Samos (grčki: Βαθέος Σάμου) je administrativno središte i najveće naselje na grčkom otoku Samos u istočnom Egeju i sjedište Prefekture Samos.
Vati i Samos, su zapravo dva naselja koja su se danas spojila i tvore jednu urbanu cjelinu.
Geografija
Naselje Vati Samos leži na sjeveroistočnom kraju otoka Samos u Zaljevu Vati (Κόλπος Βαθέος). Zaljev Vati dužine 5 km i širine 1 km, je jedna od najboljih prirodnih luka u cijelom Egeju, iza zaljeva uzdiže se planina Tios (453 m). Vati sa svojih 2, 025 stanovnika [1] je manje naselje, kojeg otočani Ano Vati (Άνω Βαθύ=Gornji Vati) a Samos sa 6, 236 stanovnika [1] je veće naselje, koje leži na moru na istočnoj obali zaljeva, a otočani ga zovu i Kato Vati (Κάτω Βαθύ=Donji Vati).
Historija
Vati
Na mjestu gdje leži Vati, postojalo je naselje vjerojatno već sredinom 16. vijeka, no pravi procvat doživjelo je početkom 17. vijeka kad su se tu naselile izbjeglice sa Peloponeza do ruševina antičkog naselja na lokaciji Moraitokori (Μωραϊτοχώρι). Oni su odabrali to skrovito mjesto na sedlu između brda Kucomilos i Varela, 80 metara iznad mora, južno od Zaljeva Vati - zbog sigurnosti. Živjeti uz more u ono vrijeme, puno nenadanih napada bilo je suviše riskantno. Već sredinom 18. vijeka Vati je postao najveće otočko naselje, uz more nije postojalo ništa, već se je mjesto Gialos (Γιαλός = Obala) koristilo kao luka Vatija.
Vati je jedno je od najstarijih naselja na otoku. Izgled naselja nije se puno promjenio; uske stepenaste ulice, male kuće jedna na drugoj i male stare crkvice i dalje dominiraju Vatijem.
Samos
Prve kuće i skladišta kod Gialosa počele su nicati na početku 19. vijeka, kad je piratsvo po Egeju iskorjenjeno. Nakon grčkog rata za nezavisnost, Samos je ostao u sastavu Otomanskog carstva, ali je dobio znatno veću samostalnost i pravo da otočani sami biraju svog pašu (guvernera). Guverner Janis Gikas najzaslužniji je za razvoj naselja Samos, on je 1854 Samos proglasio administrativnim središtem otoka, proširio luku, i izgradio brojne javne zgrade. Od tad je Samos stao ubrzano rasti, a Vati stagnirati.
Privreda
Pogled na grad Vati Samos
Glavna privredna aktivnost današnjeg Vatija je turizam, uz nešto poljoprivrede koja je nekad bila dominantna aktivnost.
Na visoravni Vlamari istočno od Vatija nekoć su se uzgajale žitarice i duhan. Danas se tek kod zaseoka Kamara i Agia Zoni uzgoja nešto povrća, grožđa i maslina.
Znamenitosti
Kuros sa Samosa
Arheološki muzej Samos, - prva zgrada muzeja izgrađena je 1912. i u nju je smješten arhiv guvernera (pašaleon) otoka . Uz financijsku pomoć njemačkog Volkswagena podignuta je još jedna zgrada muzeja 1987., u njoj su izloženi brojni kipovi slavnih Kurosa sa Samosa
Bizantinski muzej, - ima veliku kolekciju crkvenih predmeta (ikone, križevi, svjećnjaci, kaleži..) od 15. do 19. vijeka.
