Tvrđava Greben je srednjovjekovno utvrđenje koje se nalazilo u današnjoj Krupi na Vrbasu, 25 km južno od Banje Luke, Bosna i Hercegovina. Nije poznato kada je tvrđava sagrađena, ali se zna da su to učinili Ugri (Mađari). Podignuta je na lijevoj obali Vrbasa, na mjestu gdje rijeka izlazi iz klisure. U neposrednoj blizini su tvrđave Bočac i Zvečaj i sve su imale zadatak da kontrolišu prelaz (brod) preko rijeke.
U izvorima se javlja kada su gospodari župe Zemljanik Grgur i Vladislav, sinovi kneza Pavla Hrvatinića i Grgur Stipanić 1357. godine predali ugarskom kralju Ludoviku I, svoje gradove Greben i Glamoč u zamjenu za posjed Dobra Kuća u Slavoniji kod Gornjeg Miholjca. Grebenu je pripadala i "districtus Werhouina", koja je obuhvatala jedan dio oblasti Vrhovine u bližoj okolini grada.
Greben nije dugo ostao u kraljevom posjedu, jer ga je Ludovik I već krajem 1374. dao u baštinu Budislavu i Grguru, sinovima kneza Grgura Kurjakovića. Analizom izvora smatra se da je tadašnja bosansko-ugarska granica bila u blizini Grebena. U posjed Hrvatinića vratio ga je Vuk Vukčić 1385. god.[1]
Grad se 1386/90 navodi kao sjedište biskupske grebenske kustodije, što znači i da se u njegovom podgrađu - varoši nalazila franjevačka crkva. Ta varoš se prostirala na današnjem lokalitetu Zidine, a franjevačka crkva je u osmanlijsko doba pretvorena u pravoslavnu crkvu svetog Ilije.[2][3]
U osmanskim popisima nahije Zmijanje iz 1541. godine, navedena je varoš tvrđave Krupa, nazvana Vrh-Krupa, sa 14 kuća. U osmanskim izvorima se pominje i 1562. godine, na području nahije Jajce pod imenima Greben i Vrh-Krupa. Nskon toga grad napušten. Danas je u ruševnom stanju. Nešto bolje je sačuvana samo kula nad Vrbasom i deo bedema koji se spuštaju prema koritu rijeke Vrbas.[5]
