Rimska Armenija je izraz kojim se u najširem smislu podrazumijeva historija Armenije u kome su svi ili dijelovi teritorija sa authohtonim armenskim stanovništvom bili pod posrednom ili neposrednom vlašću rimske države. U užem smislu se pod time podrazumijeva rimska provincija Armenija koju je za vrijeme svog osvajačkog pohoda osnovao car Trajan 114. ali i ukinuo njegov nasljednik Hadrijan 118. godine. U najširem smislu se pod time podrazumijevaju dijelovi Armenije pod vlašću kako Rimskog, tako i Bizantskog Carstva. U tom periodu Armenija je često bila povod i jedno od glavnih poprišta rimsko-perzijskih ratova koji su se vodili s promjenljivim ishodom, i u kojima je Armenija prelazila pod kontrolu Partskog, odnosno Sasanidskog Carstva na istoku. Bizantski period je završio tek 1071. kada su Armeniju konačno zauzeli Turci Seldžuci.
Povezano
Izvori
- Hovannisian, Richard G., ur. (2004), The Armenian People From Ancient to Modern Times, Volume I - The Dynastic Periods: From Antiquity to the Fourteenth Century, Palgrave Macmillan, ISBN 978-1403964212
- Kazhdan, Alexander, ur. (1991), Oxford Dictionary of Byzantium, Oxford University Press, ISBN 978-0-19-504652-6
- Migliorati, Guido. Cassio Dione e l'impero romano da Nerva ad Antonino Pio: alla luce dei nuovi documenti. Editore Vita e Pensiero. Roma, 2003 ISBN 88-343-1065-9
- Mommsen, Theodore. The provinces of the Roman Empire. Barnes & Noble Books. New York, 1996 ISBN 0-7607-0145-8
