Reichstag je bilo ime prvog relativno demokratski izabranog parlamenta Austrijskog Carstva, koji je egzistirao kratko, samo od 1848. do 1849., ali je ostavio velikog traga u historiji carstva. [1]
Historija Reichstaga
Reichstag je osnovan kao reakcija na ustanak i demonstacije naroda na početku revolucionarne 1848. on je trebao smiriti naraslo nezadovoljstvo u carstvu.
Prvu sjednicu Reichstaga otvorio je 22. jula 1848. u Beču, nadvojvoda Ivan Habsburgški u prisutnosti 383 deputata, koje su izabrale Dijete krunskih zemalja austrijskog carstva ali bez predstavnika iz Ugarske. [1]Nakon Bečkog ustanka - Reichstag se zbog sigurnosti preselio 22. oktobra 1848. u Kremsier (današnji Kroměříž u Moravskoj) i nastavio svoj rad sve do 7. marta 1849. kad je raspušten. [1]
Iako je kratko trajao, Reichstag je izglasao važan zakon o ukidanju kmetstva [1], i izradio nacrt novog ustava zvanog - Kremsjerski ustav, koji je trebao odražavati višenacionalni karakter imperije, u svjetlu slavenskih zahtjeva kako ih je iznio češki političar František Palacky.
Po svemu sudeći Reichstag je bio samo manevar car Franje Josipa i njegovih savjetnika, da spase carstvo, jer je već 4. februara 1849., tadašnji dvorski premijer Felix Schwarzenberg, preuzeo inicijativu i nametnuo svoju verziju ustava, koji je isto tako nudio jednakost svim narodima imperije, i predviđao osnivanje dvodomnog parlamenta. Ali se uskoro pokazalo da je i to bio samo manevar jer je Schwarzenberg tri dana kasnije silom raspustio Reichstag i suspendirao ustav, koji je izglasao Reichstag, te ga zamjenio sa novogodišnjim patentom (Silvesterpatent) 1851. Od tad je car Franjo Josip ponovno apsolutistički vladao.
Ideja o Reichstagu kao predstavničkom tijelu Austrijskog Carstva ponovno je aktualizirana Oktobarskom diplomom - 1860. ali on nije zaživio jer njegov rad nisu ratificirale Dijete zemalja Austrijskog Carstva.
Nakon usvajanja Februarski patent 1861., uslijedio je još jedan pokušaj obnove ideje o Reichstagu, na inicijativu tadašnjeg državnog sekretar]]a Anton von Schmerling. Ali i on je pao u vodu, zbog protivljenja ugarskih, talijanskih, a na kraju i čeških političara. Kao zamjena za Reichstag osnovan je Reichsrat (Carevinsko vijeće) ali samo kao savjetodavno tijelo cara, koji je ujedno sam birao njegove članove.
Carevinsko vijeće je na kraju - konačno pretvoreno u dvodomni parlament 1867., na temelju ustavnih reformi.
Povezano
Izvori
Vanjske veze
