Leksikon YU mitologije je pojmovnik popularne kulture u bivšoj Jugoslaviji. Objavljen je 2004. godine u izdanju izdavačkih kuća Postscriptum (Zagreb, Hrvatska) i Rende (Beograd, Srbija).
Historija
Idejni pokretači projekta su Dejan Kršić i Ivan Molek (urednici tadašnjeg časopisa Start) te Dubravka Ugrešić, koji su 1989. godine uputili javnosti poziv za suradnju na projektu.
Projekt izrade Leksikona polazi od premise o potrebi artikulacije pojmova jugoslavenske popularne kulture u svrhu istraživanja i definiranja jugoslavenskih identiteta ali se raspadom Jugoslavije enciklopedijski nacrt zaustavio. Projekt je nakon kriznog razdoblja ipak nastavljen u drugoj polovici devedesetih godina. Ponovno je formirana redakcija projekta te je postavljena jednostavna internetska stranica.
U kreativnom procesu stvaranja Leksikona svoj doprinos dalo je na stotine autora najrazličitijih demografskih karakteristika, amatera i stručnjaka.
Prikupljeni sadržaji su obuhvaćali bogat repertoar pojmova jugoslavenske popularne kulture, stilski, žanrovski i jezično raznolik. Iz korpusa prikupljenih materijala počeo se oblikovati materijal za knjigu.
Godine 1989, Dubravka Ugrešić i urednici magazina Start, Dejan Kršić i Ivan Molek, objavili su poziv za suradnju na projektu nazvanom Leksikon YU mitologije. Zamišljen kao zbirka natuknica o domaćoj popularnoj kulturi, Leksikon je trebao pružiti odgovor na “pitanje jugoslavenskih identiteta”, koje je po riječima inicijatora bilo potrebno istražiti “ne samo zbog svijeta već prvenstveno zbog nas samih”. S raspadom SFRJ, koji je uslijedio samo dvije godine po pokretanju inicijative, činilo se da je nestala potreba za sastavljanjem Leksikona. Službeno određenje novonastalih država prema zajedničkom naslijeđu kretalo se u rasponu od svojevrsne konfiskacije memorije do apsolutnog negiranja i tabuiziranja svih pojavnih oblika kulture SFRJ. No projekt je ipak zaživio, i to u obliku jednog od najranijih domaćih internetskih foruma. U sjedištu zagrebačkog Arkzina oformljena je 2001. godine pod vodstvom Dejana Kršića provizorna redakcija i pokrenuta web-stranica leksikon-yu-mitologije.net.
–
Uvodna riječ na stranici Leksikona [1]
Sadržaj
Leksikonske jedinice nisu grupirane tematski već su izložene abecednim redom. Obrađuju teme poznatih ličnosti, pojava i drugih pojmova popularne kulture u bivšoj Jugoslaviji, nerijetko upotpunjene duhovitim komentarima i opisima. Leksikon predstavlja svojevrsnu etnologiju svakodnevnog života u republikama i autonomnim pokrajinama bivše Jugoslavije.
Na početku Leksikona YU mitologije nalazi se ilustrirana kronolgija najvažnijih događaja iz povijesti Jugoslavije u razdoblju od 1943. do 1991. godine.
Drugo, prošireno izdanje Leksikona sadrži 912 leksikonskih jedinica i 555 ilustracija.
Kritika i rasprave
Pri prvom izdanju, knjiga je doživjela relativno znatan uspjeh, kako komercijalan tako i od kritike. Naravno, bilo je i primjedbi.
Tijekom 2010. se pojavio niz socioloških i kulturalnih studija o jugonostalgiji, slično kao što se desilo u drugim zemljama gdje je bilo u toku premišljanje o vlastitoj povijesti i identitetu, kao na primjer slučaj ostalgije u Njemačkoj.
Redatelj Oliver Frljić je 2011. napravio kazališnu predstavu Leksikon YU mitologije temeljenu prema knjizi. Predstava je nastala u koprodukciji kazališta iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Kosova. A u Hrvatskoj je imala premijeru u sklopu festivala Sa(n)jam knjige u Puli.[2] Ključna pitanja koja je postavila predstava su bila: što danas predstavlja Jugoslaviju u sjećanju onih koji su u njoj živjeli, što i koliko o njoj znaju današnje generacije, rođene nakon njenog raspada?[3]
Dopunjena izdanja
- Postscriptum/Rende, 2005
- Postscriptum/Rende, 2012
Reference
Vanjske veze
