Komodski varan ili zmaj (Varanus komodoensis) poznat je još kao Komodo Monitor, Komodo otočni Monitor, "Ora" (za urođenike Komodo otoka). Spadaju u rod varana.[1]
Opis
Varan u prirodi
Može narasti do 3 metra (10 stopa) i težiti od 80 do 150 kg. Te velike dimenzije pripisuju se sporom metabolizmu komodskog varana što zahtijeva veliki želudac životinje, te pojmu otočnog gigantizma što je poslijedica izostanka drugih sisavaca mesoždera koji bi konkurirali varanu u otočnoj ekološkoj niši. Stoga su ti gušteri zbog svoje veličine alfa predatori i dominiraju u ekosustavu u kojem žive.
Ishrana
Ova vrsta je, kao i gotovo svi varani, mesožder no prvenstveno strvinar. Zna loviti i živi plijen tako da se prikrada, a kad je dovoljno blizu naglo potrči prema plijenu (komodo varan može doseći brzinu od 20 km/h) te ga zgrabi snažnim ugrizom. Varani nemaju otrov kao, recimo, zmije, ali je njihov ugriz usprkos tome skoro u pravilu smrtonosan. Razlog tome su veliki broj bakterija u njihovoj slini, od kojih su neke smrtonosne jer uzrokuju infekciju rana. Komodo varan najčešće odmah ubije plijen, no ako ga ne uspije ubiti, ima neobičnu taktiku. On uporno slijedi svoju žrtvu, i kada je puno brža od njega. Uporno, ponekad danima, ide tragom svoje žrtve u očekivanju, da će žrtva stradati od infekcije. To se, gotovo u pravilu, i dogodi. Ako i nije još uginula od bakteremije, u međuvremenu je dovoljno oslabila da ju varan bez problema savlada i pojede. Nije otkriveno zašto koriste ovakav način prehrane. Komodo varani se međusobno bore za plijen, no ne stradavaju od ugriza jer su otporni na bakterije koje žive u njihovim ustima.
Komodo varani jedu bilo koju životinju koju pronađu i mogu savladati, od veličine divlje svinje, jelena, manjih sisavaca, a zabilježene su i ljudske žrtve, no najčešća prehrana su razne strvine koje pronalaze u svom staništu. Također su zabilježeni slučajevi iskopavanja ljudskih trupala iz lokalnih groblja (u blizini njihovog prirodnog staništa) koja nisu bila zakopana dovoljno duboko. Kako napadaju sve što su u stanju savladati, i mlade komodo varane doživljavaju kao plijen.
Tijekom prošlog stoljeća je stradalo dosta ljudi od ugriza varana.[2] Dio ljudi koji su preživjeli njihov ugriz u pravilu su prebolili vrlo teške oblike sepse kao posljedicu varanove otrovne sline.
Razmnožavanje
Parenje je između svibnja i kolovoza, a jaja polažu u rujnu. Ženka leže jaja u zemlji ili brlozima. Jaja su zaštićena, no mladunčad (100g/40cm) su ugrožena od trenutka kad se izlegu iz jaja, nerijetko i od vlastite majke. Instinktivno se odmah pokušavaju popeti na najbliže stablo jer su tamo relativno sigurna od svojih velikih srodnika jer kad dosegnu određenu veličinu i težinu, više se ne mogu penjati, što omogućava mladuncima relativnu sigurnost. Za to vrijeme hrane se insektima, kukcima, ptičjim jajima i manjim gmazovima. Komodo varanima treba oko 5 godina da narastu 2 m, a mogu živjeti do 50 godina.
Europljani su se prvi put sreli s komodo varanima 1910, a svijetu ih je predstavio Peter Ouwens1912. direktor Zoološkog muzeja u mjestu Bogor, Indonezija.
Radi njihove veličine i doista zastrašujućeg izgleda Englezi su im dali naziv "dragon", što znači "zmaj". Međutim, neki stručnjaci koji se bave mitologijom smatraju mogućim, da porijeklo srednjevjekovnih priča o zmajevima zapravo potiče s otoka Komodo. Smatraju, da su još u davna vremena kineski mornari, sa svojih krstarenja vodama današnje Indonezije, donijeli priče o komodo varanima do arapskih trgovaca i da su oni poslužili kao podloga pričama o zmajevima.
