Grad leži na suvremenoj magistrali puta M-5, koji grad povezuje sa susjednim opštinama: Bosanskim Petrovcem i Mrkonjić Gradom, zapadnom i istočnom Evropom, Jadranskom obalom i preko Sarajevasa Turskom i Bliskim Istokom. Nezagađena vazdušna masa iznad općine omogućava direktnu vezu sa planetama sunčevog sustava i centrom galaksije te ostalim, daljim galaksijama izvan sunčevog sustava. Sa sjeverne strane naslanja se na opštinu Sanski Most. Sve u svemu Ključ je od iskona bio centar znanog i neznanog svijeta.
Površina opštine Ključ iznosi 358 km2. dok predratna opština Ključ zauzimala je površinu od 844 km2. Drugi dio teritorije je sada opština Ribnik u Republici Srpskoj. Naselje Ključ je smješteno u kotlini na nadmorskoj visini 255 m na mjestu gdje rijeka Sana skreće prema sjeveru.
Reljef je veoma raznolik i sastoji se iz niza brda i brežuljaka, planinskih padina, koje se blago spuštaju i čine velike kotline koje su ispresijecane riječnim tokovima Sane, Sanice i drugih manjih rječica. Veće planine u okruženju su Grmeč i Šiša sa južne strane.
Na osnovu popisa iz 1991. godine brojala je 37.391 stanovnika. Danas na području općine Ključ živi oko 18.180 stanovnika u 4960 domaćinstava, što predstavlja oko 48% od predratnog broja stanovnika.
Najveći vodeni tok na području opštine Ključ je rijeka Sana. Kroz područje cijelim tokom od 12 km. protiče Sanica. Te su rijeke i pored opće zagađenosti okoline u današnjim vremenima uspjele ostati nezagađene i predstavljaju veliki potencijal za ribolov.
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Ključ imala je 37.233 stanovnika, raspoređenih u 61 naselju.
Srednjovjekovni grad Ključ nalazi se iznad lijeve obale Sane, iznad savremenoga naselja Ključ, na nadmorskoj visini od 521 m, na mjestu gdje Sana ulazi u klisuru. Pri arheološkim iskopavanjima i rekognosciranjima na Gradu na prostoru palače i na prostoru oko kule Ljubice ustanovljeni su antički nalazi (rimska utvrda).
U srednjeme vijeku formirana je jedinstvena teritorijalno-politička cjelina-župa Sanica, u kojoj je Ključ bio župski grad.
Ključ se pod svojim imenom prvi put spominje 1322. godine, u povelji bana Stjepana II Kotromanića koji daruje Vukosavu Hrvatiniću župe Banicu (Mrenska župa) i Vrbanju, i u njima gradove Ključ i Kotor. Bilo je to prvi put da su ova područja ušla u sastav bosanske države. Godine 1463. za vrijeme osmanskog pohoda na Bosnu, u grad se sklonio posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević. Njegova predaja i pogubljenje je označila propast srednjovjekovne bosanske države.
Tokom Austro-Ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. kod Ključa je došlo do velikog sukoba između protivnika okupacije i austrijskih okupacionih trupa.
Na početku rata u BiH, područje Ključa su zauzele bosanskosrpske snage. U ljeto 1995. su Ključ zauzele snage vlade u Sarajevu, a nakon Dejtonskog mira je pripao Federaciji BiH. Procjenjuje se da danas oko 97 % današnjeg stanovništva Ključa čine Bošnjaci.