Gornja Brela (ili povijesno ispravnije Brela Gornja) je jedno od dva naselja u općini Brela, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Brela Gornja su starije naselje općine, poznato još iz 950. godine pod imenom Berulia (grčki: Beroyllia - iz djela O upravljanju carstvom, bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta). Novije naselje Brela (ranije Donja Brela) leži na obali i središte je općine.
Naselje je podijeljeno na 5 dijelova - zaseoka: Subotišće, Škrabići, Carevići, Zaveterje i Gornja Mala. Prema popisu stanovništva iz 2011. u mjestu živi 128 stanovnika.[1] Gotovo cjelokupno područje Brela Gornjih nalazi se unutar Parka prirode Biokovo.
U središtu mjesta se nalazi Prezentacijski centar Parka prirode Biokovo, kao i muzejska Zbirka breljanske baštine, lokalnog Društva prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana - "Brolanenses", koje djeluje na području općine Brela od 1994. godine.
U ljeto 2008. godine u centru mjesta, Subotišću, otvoren je Informativni punkt, koji turistima i prolaznicima predstavlja turističku ponudu makarskog i omiškog primorja, posebno općine Brela.
Brela Gornja su ulaz iz unutrašnjosti na Makarsko primorje, a udaljena su samo 7 km od čvora autoceste Zagreb - Dubrovnik na Šestanovcu.
Povijest
O povijesti mjesta govore sljedeći dokazi najranije naseljenosti:
- prapovijesni lokalitet kod crkve sv. Ilije
- prapovijesno naselje na Ploči iznad Subotišća
- ilirska Gradina iznad Škrabića
- starohrvatska Berulija (Beroyllia) iz 950. godine
Mjesto se spominje u dokumentima kroz povijest:
- Brolanenses - prvi spomen Breljana u povelji Jurja Šubića iz 1315. godine
- Breglie, Breglie Piccolo (Brela Donja), Breglio Grande (Brela Gornja) - iz odluke mletačkog dužda Alojzija Moceniga iz 1577. godine
- Brehla - u pismu (za)dvarskog dizdara Al-age omiškom providuru 1601. godine
- Brela - don Nikola Ursić, kurat od Brela, u oporuci iz 1694. godine
- Brehlia superior (Brela Gornja), Inferior (Brela Donja) - u dokumentima pred kraj 17. stoljeća
- Breghli Gorgni i Breghli Dolgni (1687.)
- Brela i Podbrehalje (Brela Donja) iz 17. i 18. stoljeća
Od sredine 20. stoljeća Brela se dijele na Gornja Brela u Zabiokovlju i Donja Brela u Primorju, da bi se konačno krajem 1980-ih Donja Brela preimenovala u Brela.
Kultura
- Brolanenses, društvo prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana
- Prezentacijski centar Parka prirode Biokovo "Brela Gornja"
- Zbirka breljanske baštine (zavičajna zbirka mjesta u nastajanju)
Spomenici i znamenitosti
- crkva sv. Nikole iz 13. stoljeća, na 572 m nadmorske visine
- crkva Gospe od zdravlja iz 17. stoljeća
- nova crkva Gospe od zdravlja na Subotišću, posvećena 1939. godine
- crkva sv. Ilije podno Carevića s početka 18. stoljeća
- Gospina kapela na Dubcima (1870.)
- kula na Poletnici (387 m) iz 16. stoljeća, Turska kula Zabrdom (17. stoljeće), Hercegova utvrda, ilirska Gradina iznad Škrabića itd.
- srednjovjekovna naselja: Klešići, Besidišće, Zabrdo
Priroda
- poučna staza "Putevima drevne Berulije" Parka prirode Biokovo
- Šuplja stina - Biokovsko oko
- pećina Pozjata
- Vilina špilja
- jama Zmajevača
- pojilište Kale
- paleontološka zona "Drinova"
- paleontološka zona "Dubci"
Uprava
Brela Gornja su u sastavu Općine Brela. U deveteročlanom Općinskom vijeću nemaju svog predstavnika.[2] Mjesni odbor Brela Gornja formiran je u studenom 2002. godine na području bivše Mjesne zajednice Gornja Brela. U međuvremenu je ugašen i ponovno formiran u studenom 2007. godine. Vijeće mjesnog odbora Brela Gornja čini 5 članova Nezavisne liste mladih.
Galerija
-
Subotišće
-
Škrabići
-
Carevići
-
Predio Žavnjak
Izvori
Vidi još i
Vanjske veze
