Grad je poznat po nazivu "zelena metropola" jer gotovo polovicu teritorija čine voda, šume, poljoprivredna područja i prostori s prostranim zelenim parkovima kao što su
Westfalenpark i Rombergpark.
Povijest
Dortmund se prvi put spominje 880. u jednom dokumentu kao Throtmanni[1]. Prvi tragovi života potječu još iz brončanog doba. Grad je uništen u požaru za vrijeme cara Fridrika prvog Barbarosse, da bi 1152. bio obnovljen te je postao član Hanze. Kraj Dortmunda je prolazio trgovački put Hellweg, koji je igrao bitnu ulogu u razvoju grada.
Godine 1661. u potresu se srušila protestantska crkva Reinoldikirche. Grad je 1815. potpao pod Prusiju (prusku Westfaliju), a prije je bio dio vojvodstva Oranien-Nassau. Bio je središte okruga Regierungsbezirk Arnsberg. Nakon industrijalizacije u 19. stoljeću grad je postao središte proizvodnje ugljena i čelika.
Za vrijeme nacističke Njemačke srušena je sinagoga, mnoge zgrade, parkovi i vrtovi. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Dortmund je doživio teška bombardiranja od strane Saveznika, u kojima je srušeno oko 80% grada. Nakon rata grad je brzo obnovljen te je postao središte proizvodnje hi-tech tehnologije. Dortmund je potpao pod Zapadnu Njemačku i vrlo se brzo razvijao, a stanovništvo je naglo poraslo.
Danas je jedan od najrazvijenijih gradova u Njemačkoj.
Zemljopis
Dortmund se nalazi na 76 m nadmorske visine u središtu pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Nalazi se u Westfalijskoj nizini (jugopazadnom dijelu Pribaltičke nizine uz Rajnu). Kroz grad protječe rijeka Ruhr, pritoka Rajne. Postoji kanal od Dortmunda do ušća rijeke Ems u Sjeverno more. Dortmund je značajna riječna luka i riječno čvorište putem kojeg brodovi rijekom Ruhr plove u Rajnu i kanalom u Sjeverno more.
Grad je dio konurbacije Ruhr - niza povezanih gradova u zapadnom dijelu Njemačke uz rijeke Rajnu i Ruhr koji se proteže od Bonna i Kölna do Dortmunda i Hamma. Konurbacija Ruhr sastoji se od mnogo samostalnih gradova koji su međusobno povezani i u stvarnosti funkcioniraju kao jedan grad. U prostoru Ruhra postojala su značajna nalazišta ugljena i željezne rude, koja su bila temelj razvoja industrije u tom prostoru.
Znamenitosti
Najpoznatija crkva u gradu je romaničko-gotička crkva sv. Reinolda (Reinoldikirche). Značajne su i crkve sv. Petra i sv. Marije. Zanimljiva je gradska vijećnica. U gradu postoji mnogo parkova (najznačajniji je Signal Iduna Park u kojem se nalazi stadion nogometnog kluba Borussia). Dortmund je industrijski centar, te u njemu postoje mnogi spomenici industrijske arhitekture (dio Europske rute industrijske baštine).
↑Rudolf Kötzschke (Hrsg.): Die Urbare der Abtei Werden a. d. Ruhr (= Publikationen der Gesellschaft für rheinische Geschichtskunde XX: Rheinische Urbare). Bd. 2: A. Die Urbare vom 9.-13. Jahrhundert. Hrsg. von Rudolf Kötzschke, Bonn 1908, Nachdruck Düsseldorf 1978, Bd. 3: B. Lagerbücher, Hebe- und Zinsregister vom 14. bis ins 17. Jahrhundert, Bonn 1908, Nachdruck Düsseldorf 1978, Bd. 4,I: Einleitung und Register. I. Namenregister. Hrsg. von Fritz Körholz, Düsseldorf 1978, Bd. 4,II: Einleitung, Kapitel IV: Die Wirtschaftsverfassung und Verwaltung der Großgrundherrschaft Werden. Sachregister. Hrsg. von Rudolf Kötzschke, Bonn 1958
Literatura
Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN3411062525.
Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN978-0-521-36836-0.
Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN0521189748.
Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN0791095126.
Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN2007.
Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN0521347483.
Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN3885570963.