Crkva prečistog srca Marijina, po projektu Josipa Vancaša
Crkva prečistoga srca Marijina, u Bijeljini, Bosna i Hercegovina, je katolička crkva koja pripada brčanskom dekanatu, u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 6. novembra 2015. godine, donijela je odluku da se crkva proglasi za nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća). Nacionalni spomenik se sastoji od crkve i župnog ureda.
Historija
Vrijeme austrougarskog upravljanja Bosnom i Hercegovinom od 1878-1918 karakteriše intenzivna izgradnja. U prve dvije decenije izgrađeno je stotinu crkava.
Crkvu je projektovao 1886. godine arhitekta Josip Vancaš, zvanični arhitekt i savjetnik Vrhbosanske nadbiskupije, projektant većeg broja vjerskih objekata. Gradnja je finansirana iz Zemaljskog budžeta, ali i pomoći koju je katolička crkva u BiH dobijala od raznih vjerskih udruženja iz zemalja austro-ugarske monarhije i inostranstva (Austrijsko potporno društvo za BiH, Lionsko društvo za širenje vjer, društvo svetog djetinjstva iz Pariza).
Prvi župnici bili su franjevci, a s prijelaza 19. u 20. stoljeće u župi pastoralno djeluju dijecezanski svećenici.[2]
Opis
Crkva je jednobrodna i predstavlja eklektičko ostvarenje građeno u neoromaničkom duhu. U obliku je latiničnog slova L, dimenzija 23,15 x 8,94 metra. Zvonik je postavljen bočno, vezan za podužu južnu fasadu, a ne uobičajeno, što je posljedica izmjene projekta zbog nedostatka sredstava.
Župni ured je dimenzija 9,30x9,70 metara.
Zidne slike u crkvi su iz novijeg doba, a uradio ih je Stjepan Tonković. Sve slike pripadaju akademskom realizmu.
