Crkva Marijina Navještenja u Ljubljani

Cerkev Marijinega oznanjenja
{{{opis_slike}}}
Lokacija Slovenija Ljubljana
Koordinate 46°03′06″N 14°30′22″E / 46.05167°N 14.50611°E / 46.05167; 14.50611
Arhitekt Francesco Olivieri (1646.1655.)
Francesco Rosina (1655.1660.)
Franz Goldenstein (1858.)
Črtomir Mihelj (1992/93.)
Godine izgradnje 1646.1660.
1858.
Religija Rimokatoličanstvo
Patron Blagovijest
Arhitektonski stil Rani barok / barok

Crkva Marijina Navještenja (sl. Cerkev Marijinega oznanjenja) ili Franjevačka crkva (sl. Frančiškanska cerkev) je franjevačka crkva koja se nalazi na Prešernovom trgu u Ljubljani, glavnom gradu Slovenije.

Opis

Crkva se nalazi u središtu Ljubljane, na sjevernoj strani Prešernova trga i gleda prema Tromostovju i Ljubljanici, jako je posećena i smatra se kao jedna kultna građevina u gradu. Prepoznatljiva je po neobičnoj koraljno ružičastoj fasadi i za svoja dva zvonika. Izvana ima relativno trezven izgled, dok interijer u potpunosti odražava kanone barokne crkve. Crkva je dvoranska građevina s dvjema bočnim kapelama, tlocrtno rađena po uzoru na ljubljansku crkvu sv. Jakoba. Sastoji se od jedne duge jednobrodne središnje lađe i dvije bočne lađe koje završavaju korom i polukružnom apsidom. Zgrada sadrži brojna značajna barokna djela, glavni oltar su izradili Francesco Robba i Anton Fritsch, drvenu propovjedaonicu je izradila franjevačka radionica. Orgulje su vjerojatno već bile prisutne u prvoj crkvi iz sedamnaestog stoljeća, dok današnje potječu iz novih orgulja koje je 1870. izgradio Franc Goršič iz Ljubljane. Glavni barokni oltar je napravio vajar Francesco Robba (1698-1757) a freske su rad Mateja Sternena[α 1]. Unutar crkve nalaze se relikvije sv. Deodata (fl. 679), biskupa od Neversa. Pored crkve stoji i franjevački samostan sa baštom. Samostan ima i vrijednu knjižnicu u kojoj se nalazi oko 70.000 rukopisa, od kojih su neki neprocjenjive vrijednosti.

Historija

Današnja župna crkva Navještenja Marijina sagrađena je prvotno kao crkva Augustinaca. Naime, početkom 17. stoljeća Augustinci su se ponovno nastanili u Ljubljani, gdje su na mjestu stare crkve sv. Martina u godinama 1623/28. sagradili novu crkvu uz donaciju baruna Konrada Ruessensteina,[α 2] radove je vodio arhitekt Francesco Olivieri,[α 3] a od 1655. Francesco Rosina.[1] Gradnja je tekla 1646. do 1660. godine, ali je nakon toga zaustavljena radi slabog priliva sredstava. Vjeruje se da su orgulje izgrađene nedugo nakon što je crkva dovršena, ali nema njihovog opisa.

Južno pročelje je dovršeno 1704., a dva tornja koja uokviruju kor na spoju s lađom podignuta su 1719. i 1720.[1] Sredinom 18. stoljeća podignut jer glavni oltar, rad kipara Francesca Robbe. Nakon jozefinskih reformi, crkvu su preuzeli Franjevci koji su postupno do 19. stoljeća dovršili gradnju.

Galerija slika

Bilješke

  1. Matej Sternen (1870-1949), slovenski impresionistički slikar.
  2. Barun Konrad III. od Ruessensteina (1604–1668).
  3. Francesco Olivieri, regionalni arhitekt, umro 1655. godine, osim franjevačke crkve u Ljubljani, radio je i na Isusovačkoj crkvi u Rijeci (1638/1744).

Reference

  1. 1,0 1,1 (sl) Resman, Blaž (april 2012). „“Frančiškanska (prvotno avguštinska) cerkev Marijinega oznanjenja””. Pristupljeno 6. 9. 2024. 

Literatura

  • Dzimski, Gustav (1860). Laibach und seine Umgebungen nebst einer Beschreibung der interessantesten Punkte in Krain. Laibach. 
  • Kambič, Mirko (2000). Dve predhodnici frančiškanske cerkve v Ljubljani, Frančiškani v Ljubljani. Samostan, cerkev in župnija Marijinega oznanjenja. Ljubljana. 
  • Hrausky, Andrej; Koželj, Janez (2002). Arhitekturni vodnik po Ljubljani. Ljubljana. str. 21. ISBN 961-209-249-4. 
  • Kemperl, Metoda; Klemenčič, Matej; Weigl, Igor (2007). Baročna Ljubljana. Ljubljana.