Beaufortova ljestvica služi za ocjenjivanje jačine vjetra prema njegovim učincima. Izradio ju je 1805. godine Sir Francis Beaufort, britanski mornarički časnik i hidrograf.^[1]

Stupnjevi bofora	Opis vjetra	Brzina vjetra	Maks. visina vala	Glavni učinci vjetra na moru	Glavni učinci vjetra na kopnu	Fotografija mora	Zastava upozorenja
0	Tišina	< 1 km/h	0 m	Površina mora kao ogledalo	Dim se diže okomito uvis
		< 1 mph
		< 1 čvor	0 stopa
		< 0,3 m/s
1	Lahor	1 – 5 km/h	0 – 0,2 m	Mreškanje mora	Smjer vjetra zapaža se po dimu
		1 – 3 mph
		1 – 3 čvora	0 – 1 stopa
		0,3 – 1,5 m/s
2	Povjetarac	6 – 11 km/h	0,2 – 0,5 m	Mali valići, kreste valića su još prozirne i ne lome se	Vjetar se osjeća na licu, vjetrulja se pokreće
		4 – 7 mph
		4 – 6 čvorova	1 – 2 stope
		1,6 – 3,3 m/s
3	Slab vjetar	12 – 19 km/h	0,5 – 1 m	Veći valići, kreste valića se počinju lomiti	Lišće i grančice stalno se njišu
		8 – 12 mph
		7 – 10 čvorova	2 – 3,5 stope
		3,4 – 5,5 m/s
4	Umjeren vjetar	20 – 28 km/h	1 – 2 m	Mali valovi, bijele krijeste na vrhovima valova	Vjetar podiže prašinu i pokreće manje grane
		13 – 18 mph
		11 – 16 čvorova	3,5 – 6 stopa
		5,5 – 7,9 m/s
5	Umjereno jak vjetar	29 – 38 km/h	2 – 3 m	Umjereni valovi, puno bijelih krijesti na vrhovima valova	Tanja lisnata stabla počinju se njihati
		19 – 24 mph
		17 – 21 čvor	6 – 9 stopa
		8 – 10,7 m/s
6	Jak vjetar	39 – 49 km/h	3 – 4 m	Veliki valovi se stvaraju, brijele krijeste su posvuda	Pokreću se velike grane, čuje se zujanje telefonskih žica
		25 – 31 mph
		22 – 27 čvorova	9 – 13 stopa
		10,8 – 13,8 m/s
7	Žestok vjetar	50 – 61 km/h	4 – 5,5 m	Vjetar počinje otpuhivati pjenu sa valova niz vjetar	Njišu se cijela stabla, hodanje otežano
		32 – 38 mph
		28 –33 čvora	13 – 19 stopa
		13,9 – 17,1 m/s
8	Olujni vjetar	62 – 74 km/h	5,5 – 7,5 m	Umjereno visoki valovi velike dužine, krijeste valova se lome kružno, vjetar nosi pjenu	Vjetar lomi grane na drveću
		39 – 46 mph
		34 – 40 čvorova	18 – 25 stopa
		17,2 – 20,7 m/s
9	Jak olujni vjetar	75 – 88 km/h	7 – 10 m	Visoki valovi, guste pruge pjene niz vjetar, smanjena vidljivost	Nastaju laka oštećenja na zgradama
		47 – 54 mph
		41 – 47 čvorova	23 – 32 stope
		20,8 – 24,4 m/s
10	Orkanski vjetar	89 – 102 km/h	9 – 12,5 m	Vrlo visoki valovi sa velikim visećim krijestama, skoro cijela površina je bijela	Velike štete na zgradama, čupa drveće iz zemlje
		55 – 63 mph
		48 – 55 čvorova	29 – 41 stopu
		24,5 – 28,4 m/s
11	Jak orkanski vjetar	103 – 117 km/h	11,5 – 16 m	Izuzetno visoki valovi, sva površina bijela od pjene, vidljivost jako smanjena	Velika razaranja
		64 – 72 mph
		56 – 63 čvora	37 – 52 stope
		28,5 – 32,6 m/s
12	Orkan	≥ 118 km/h	≥ 14 m	Zrak je ispunjen sa kapljicama vode i pjenom, cijela površina bijela, jako mala vidljivost	Katastrofalna razaranja
		≥ 73 mph
		≥ 64 čvora	≥ 46 stope
		≥ 32,7 m/s
Izvori: Met Office,[2] Royal Meteorological Society,[3] Encyclopædia Britannica[4]

Beaufortova ljestvica je 1874. prihvaćena za međunarodnu upotrebu.^[1] Kao jedinica za brzinu vjetra upotrebljavala se u pomorstvu.

Beaufortova ljestvica je 1946. proširena sa 12 na 17 stupnjeva. Stupnjevi 13 - 17 se koriste samo u posebnim slučajevima, kao na primjer kod tropskih ciklona. Danas se proširena ljestvica koristi samo u Kini i na Tajvanu, a Svjetska meteorološka organizacija i dalje definira ljestvicu sa 12 stupnjeva i ne daje preporuke za proširenu ljestvicu.^[5] Ljestvica se danas u meteorologiji rijetko upotrebljava.^[1]

Brzina vjetra po Beaufortovoj ljestvici iz 1946. određena je iskustveno po jednadžbi:

${\displaystyle v=0,836\cdot {\mbox{Bf}}^{3/2}}$

gdje je: v - brzina vjetra (m/s) na 10 metara iznad površine mora i Bf broj iz Beaufortove ljestvice ili bofor.

Beaufortova skala na Wikimedijinoj ostavi

• DHMZ, meteo.hr - Iako se Beaufortova ljestvica ne koristi u prognozama, date su Douglasova i Beaufortova ljestvica.