zima 1687/88 - Kuga u Grčkoj ugrožava mletačku vojsku[1].
14. 1. - Carske snage Antonija Caraffe zauzele zamak Munkač koji je branila Jelena Zrinska. Njen sin Franjo II. Rakoci će u ožujku biti uzet pod carevo skrbništvo. Caraffa će postati kraljevski komesar za Erdelj, gde će uzimati veći danak nego Turci i vladati brutalno (Erdelj tako ove godine postaje jedna od habsburških, posebnih, zemalja).
veljača, krajem - Luka Ibrišimović piše biskupu Borkoviću (sic!): zbog vojničke samovolje i oskudice hrane, Slavoncima ostaje da umru od gladi ili se ponovo podvrgnu Turcima (Ludvig Badenski potvrđuje u izvještaju četiri mjeseca kasnije)[2].
8. 3. - Bečki Dvorski ratni savet naređuje da se "Srbi iz okoline" pošalju za pojačanje posade u Petrovaradinu. General Kaprara dovodi Srbe iz Gornje Slavonije[3].
Veliki post (8. 3. - 24. 4.) - Jegen Osman-paša opljačkao "jadno srpsko kraljevstvo", 100.000 talira i mnoge dragocenosti[4] - Turci opljačkali pećku riznicu skrivenu u kubetu Gračanice[5], Jegen-paša odneo dragocenosti na devet konja.
4 - 8. 4. - Mlečani napustili Atinu zbog kuge i prevelikih izdataka, prešli na ostrvo Poros, prevezli i stanovništvo[7].
april/maj - Mlečani bombardovali Solun, ne bi li izvukli novac od stanovnika[8].
4. 5. - Engleski kralj James II naređuje da njegova Deklaracija indulgencije, kojom se ukidaju kazneni zakoni protiv katolika i nekonformista, bude pročitana sa svih anglikanskih predikaonica - gnev pristalica Crkve Engleske.
svibanj - Crnogorski zbor u Gradcu na čelu s vladikom Visarionom se izjasnio za mletačku vlast umesto sultanove[9]. Crnogorci su ranije tokom proljeća odbili turski napad, a takođe i Kuči[10].
25. 5. - Patrijarh Arsenije moli ruske careve za pomoć radi oslobođenja od turske vlasti. Takođe, sa vlaškim knezom Šerbanom Kantakuzinom i bivšim carigradskim patrijarhom Dionisijem moli iste careve da ih oslobode "Rimljana" tj. katolika (misija arhimandrita Isaije u Rusiji, koji je međutim uhapšen)[12].
8. 6. - Sedmorica biskupa, među kojima i kenterberijski nadbiskup William Sancroft zatvoreni zbog odbijanja Deklaracije indulgencije.
10. 6. - Engleski kralj dobio sina sa svojom katoličkom ženom - strah od katoličke dinastije u Engleskoj.
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
10. 7. (30. 6. po j.k.) - "Besmrtna sedmorica" uglednih Engleza šalju poziv Williamu, princu od Oranža da prinudi kralja da postavi Williamovu suprugu Mary za naslednicu.
25. 7. - Janičarski garnizon napustio Titel bez borbe - nesmetana plovidba Dunavom do Beograda[15].
29. 7. - U Austriji osnovana Dvorska komisija za uređenje imovinskih odnosa (Neo-acquistica, Neo-acquistische Hofkomission), na čelu sa kardinalom Kolonićem[16]
ljeto - Bosanski biskup Nikola Ogramić-Olovčić poslao svoje decimatore da sakupljaju desetinu od Virovitice do Iloka - spor sa zagrebačkim biskupom[17].
avgust, početkom - Ludvig Badenski sa hrvatskim četama bana Erdedija osvojio Kostajnicu, Jasenovac i Dubicu[18].
avgust, prvih dana - Gen. Vetterani osvojio Karansebeš, Šikloš, Mehadiju i dr. - turske posade prelaze u ist. Srbiju a progone ih srpski ustanici, npr. zauzeli Oršavu nakon što su pobili bivšu karansebešku posadu[19].
6. 8. - Austrijska vojska stigla u Zemun gde joj se pridružuju brojni Srbi, u naredna dva dana prešli na drugu stranu Save[19].
9/10. 8. - Jegen Osman-paša pred povlačenje opljačkao i zapalio beogradsku varoš. Muslimanske porodice beže u tvrđavu ili ostatak Turske, mnogi usput stradaju od ustanika[19].
avgust - Srpski garnizon predao Lugoš carskim snagama[20]. Kapetan Prodan Šteta sa četom osvojio Kladovo[21] (do juna '89).
oktobar i jesen - Srpski ustanici zauzeli užičku tvrđavu, kao i ranije Soko na Drini i Mačvu. Paša predao Zvornik carskom odeljenju. Pobunili se i Srbi u Bosni, porazili vojsku koja je krenula na Morović u Sremu. Imre Tekeli prilikom povlačenja prema Nišu ubio 1.200 Srba[24]. Posle zauzeća Užica, iz okoline i Pomoravlja preseljeno 6.000 Srba u Slavoniju[25].
15. 11. (5. 11. po j.k.) - Počinje Slavna revolucija: William III. Oranski se iskrcao u Engleskoj, proglašava da će čuvati slobodu Engleske i protestantske vere. Podrška Jamesu se brzo topi.
Franjo Ivanović postavljen za župana virovitičke i požeške županije, dobio komandu nad srpskim četama u Slavoniji[3]. Veliki župan imenovan i u vukovarsko-srijemskoj županiji, ali stvarnu vlast imaju Ratno vijeće i Dvorska komora[28].
Zagrebački biskup Mikulić (?) naselio Srbe pod vođstvom Ostoje Milinkovića u Gradišće na r. Trepči[29].
Mitropolit dabrobosanski Atanasije Ljubojević se mora povući iz Sarajeva u Bosansku Krajinu, a odatle sa narodom u Baniju, postavio vikara u Komogovini.
Mileševski arhimandrit Dositej pobegao s nekoliko monaha u Slavoniju i osnovao manastir Pakru[31], bio u Moskvi gde se carevima žalio na pustošenje[4].