25. 2. - Pavonijski masakr: holandski vojnici ubili 120 Indijanaca u Novoj Holandiji, što je početak Kieftovog rata (do '45.); Indijanci sledeće jeseni uzvratili napad i ubili mnoge naseljenike.
23. 3. (13. 3. po j.k.) - Engleski građanski rat: Prva bitka kod Middlewicha je pobeda Parlamentaraca (Roundheds-a).
14. 5. - Četvorogodišnji Luj XIV započinje 72-godišnju vladavinu, najdužu u evropskoj istoriji. Za regenta se progurala njegova majka Ana a vladom upravlja kardinal Mazarin (do 1661).
10. 12. - Kralj Ferdinand potpisao da se Vlaški statuti ne odnose na krajišnike Hrvate i Predavce i "privatne" Vlahe (koji stanuju na posjedima vlastele) - oni imaju biti kmetovi, za razliku od krajiških Vlaha[1].
23. 12.[1] - Prema zaključku Hrvatskoga sabora izrađena je škrinja privilegija za pohranu zemaljskih isprava, zakona i povlastica koja se čuvala kod Zagrebačkog kaptola[3] (začetak državne pismohrane, utemeljitelj Ivan Zakmardi Dijankovečki).
Patrijarh Pajsije Janjevac zbog prezaduženosti uputio poslanstvo u Rusiju ali je ono vraćeno s granice (car je 1640. dozvolio dolazak svake sedme-osme godine)[5].
Skadarski sandžakbeg dao ubiti 15 Crnogoraca prilikom kupljenja harača - ovi dvije godine odbijaju platiti danak[6].