Koordinate: 44° 20′ 59" SGŠ, 16° 24′ 15" IGD
Šipovljani su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Drvar koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 998 stanovnika.[1]Najstarija porodica u Šipovljanima je porodica Tadić.
Geografija
Ime sela potiče od mnoštva šipaka. Selo je razbijenog tipa i dijeli se na krajeve: Nagrađe, Vaganac, Drobnjak, Pod Brinom, Zavođe, Grana, Podovi (Nad Brinom), Uvale (Potkoritnjača).
Najvećim delom Šipovljani leže u kotlini rijeke Unac, dok se jednim dijelom uzdiglo na tavanastu visoravan sa desne strane rijeke. Selo na istoku dopire do najvišeg vrha Klekovače, na jugu je omeđen potokom Visućica, na sjeveru teče potok Drobnjak. Sa zapada zatvaraju vidik Jedovnik, Pačarizova kosa, i Cicibor. Položaji su ovom selu mnogovrsni: od niskih župnih do najvičih planinskih. Stoga su radne zemlje vrlo različitih položaja. Selo je puno i izvora i ne oskudijeva u vodi. Vode su: Unac, Visućica, Ravni Potok, Šarić, Drobnjak. Ravni Potok izvire ispod Sklopića, Šarić ispod Pačarizove Kose i utiču obadvoje u Visućicu. Drobnjak postaje iz dva manja potočića: Jareta i Točkova. Oni se kod Majdana sastaju i dobivaju ime Drobnjak. koji se uliva u Unac. Osim tih potoka ima u selu dosta izvora: Zaspa, Vrbica, Točak, Točak pod Gradinom, Tomasovića Vrelo, Kavurovac, Radanka, Bajića Točak, Točak Košića, Kupano vrelo. Jedino u dijelu sela Podovi nema žive vode.
Istorija
Na teritoriji Šipovljana se nalaze arheološki tragovi iz raznih perioda. Na prvom mjestu treba spomenutu gradinu na istoimenom brdu, odmah povrh brda Visuća. Utvrđeno je da se ispod te gradine nalazilo manje rimsko naselje, jer su arheolozi registrovali "rimsko groblja" sa upotrebom ranijih rimskih spolija.[2] Tu je i srednjovekovni grad Visućica ili Visuć grad, podignut na strmoj kamenitoj litici, još uvijek je dobro očuvan. Istorijski izvori ne spominju grad pod tim imenom, ali se zato spominje grad Unac. Na Raljevinama, takođe pored grada Visuća, ima Crkvina, gdje se raspoznaju temelji omanje crkve. I u sklopu, na Ocrkavlju, bila je nekada crkva sa dosta zida i obrušenog kamena. Kad je narod na tom mjestu htio podići novu crkvu, spahija Osmanbeg Kulenović je zabranio gradnju, a sav stari kamen odvezao i ozidao njime svoj čardak.[3]
Stanovništvo
Privreda
Reference
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
- ↑ Bosna i Hercegovina u antičko doba. -Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988
- ↑ UNAC - Petar Rađenović, 1933
Vanjske veze
