Visovac
Ovo je glavno značenje pojma Visovac. Za otok kod Murvenjaka, zapadno od Murtera, pogledajte Visovac (Murvenjak).| Dodaj infookvir »otok«. (Primjeri uporabe predloška) |
Visovac je otok u istoimenom jezeru na području nacionalnog parka Krka, spada pod župu Dubravice. Od Skradina je udaljen 15 minuta (10 kilometara), te od Drniša 10 minuta. Na otoku se nalazi crkva iz 17. stoljeća i franjevački samostan. Najstariji očuvani dijelovi kompleksa su bunarska kruna iz 14. stoljeća, te dijelovi samostanskog klaustra iz 15. stoljeća.
U samostanu se čuva vrlo vrijedna zbirka knjiga, umjetnina i ostalih važnih dokumenata.
Naziv
Gašpar Vinjalić u knjizi o Slavenima u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni[kako glasi točan naziv knjige?] navodi podatak da se otok ranije zvao Bijela stijena i da su Turci novodoseljene franjevce objesili, pa je po tome što vise otok dobio ime Visovac.
Povijest
Visovac se prvi puta spominje 1345. u darovnici kralja Ljudevita Anžuvinskog koji je grad Rog i otok Visovac darovao knezu Budislavu Ugriniću.[1] Nedugo nakon toga na otok su se pod zaštitom hrvatskih velmoža naselili pustinjaci sv. Augustina koji su izgradili maleni samostan i crkvicu posvećenu sv. Pavlu.
Godine 1440. na Visovac dolaze franjevci Franjevci provincije Presvetog Otkupitelja i ostaju sve do današnjih dana. Do posjeda su došli nakon što je zadnji izdanak obitelji Nelipić, knez Ivaniš † 1434.) posinio je svoga zeta Anža Frankopana i predao mu u nasljedstvo Kamičak i okolne posjede. Međutim, kralj nije priznao baštinsko pravo pa je Kamičak 1445. godine preuzeo Grgur Utješinović koji je franjevcima darovao otok Visovac. Nakon Utješinovića Kamičkom vladaju braća Halapići. Godine 1523. Kamičak su osvojili i porušili Turci.[2]
Dragutin Franić je u putopisnoj knjizi "S gjacima..." o Visovcu napisao: "Na Visovcu je samostan Franjevaca koji se spominje od 1400. (Lapis Alba). Osmanlije 1645. pogubiše dva nemoćna franjevca. Obnovljen je i opet nastanjen 1676. a tada je tu novicijat za franjevačke klerike koji svoje nauke svršavaju u Sinju. Sačuvalo se više osmanlijskih listina i sultanskih fermana. Dragocjenost je žrtvenik sa čudotvornim propelom." (str. 308.).
Galerija
Vidi još
Izvori
- ↑ http://www.blog.hr/print/id/1625921155/povijest-hrvata-14-stoljece-2.html
- ↑ Ferić, Stanko, Krka, Vodič rijekom Krkom i Nacionalnim parkom "Krka", str. 71.
Vanjske poveznice
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.