Tribunj

Tribunj

grb
Država Hrvatska
Županija Šibensko-kninska
NačelnikMarko Grubelić
Naselja1 općinsko naselje
Površina15,3 km2[1]
Površina središta15,3 km2
Koordinate43°45′N 15°45′E / 43.75°N 15.75°E / 43.75; 15.75
Stanovništvo (2021.)
 ukupno1594 [2]
 – gustoća104 st./km2
 urbano1594
 – gustoća104 st./km2
Odredišna pošta22212 Tribunj [3]
Stranicatribunj.hr

Zemljovid

Tribunj na zemljovidu Hrvatske
Tribunj
Tribunj

Tribunj na zemljovidu Hrvatske

Tribunj je općina u Šibensko-kninskoj županiji.

Mjesto je poznato turističko središte, a ljepoti krajolika uvelike pridonose i brojni otoci u moru ispred Tribunja. Ispred samog središta mjesta su nenaseljeni otočići Lukovnik i nešto veći Logorun, a ispred zapadnog dijela Tribunja, nešto dalje, su otočići Prišnjak i Sovjak. Magareće trke u Tribunju tradicionalno se održavaju svake godine 1. kolovoza od 1952. godine.

Stanovništvo

Općina/naselje Tribunj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
454
498
542
674
817
966
1041
1076
1133
1195
1075
1223
1110
1333
1390
1536
1594
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Najviše se stanovnika doselilo u Tribunj iz Kamena sela (kod Vodica) u 16. stoljeću. Od starih su stanovnika (obitelji): Budoj Draganović (1414.), Gojislav Homarzanić (1452.), Marko Stanislavljić (1466.), Grgur Zlatović (1468.), Radišin Bartulović (1470.), Luka Ogulinić (1474.), Andrija Marković rečeni Zlato (1485.), Ivan Zlatarčić (1492.), Ivan Čogelj (1494.), Pavao Ogulinić rečeni Skarbić (1497.), Ostoja Milinoević (1509.), Luka Milinoević (1518.), Andrija Biskupljić (1531.), Matija Piciganović (1642., prije svoga odlaska u Loret i Asiz te godine na 13. srpnja učini oporuku i ostavi kalež crikvi svetoga Dominika u Šibeniku), Lovro Silović (1659.), Ivan Jurjev (1700.), Ivan Stipanović rečeni Bilaver (1708.), Mile Cvitić rečeni Jugo (1740., obitelj se danas zove Cvitan).[4]
Ostale tribunjske obitelji kroz povijest: Adamov, Alaga, Antuličev reč. Arambašin, Arapinov, Babun, Bačinov, Bajica, Bakinov reč. Uršić, Bakinov reč. Vukičević, Bakinović reč. Antuličev, Barkić, Belin (danas Popov), Bonković reč. Šperkov, Budćin, Butko, Butković, Durmanić, Cvitanov, Ferara (iz Betine), Gašpić, Gizdelin, Grbeljić (Grbelja), Grubelić, Grubišin, Hugrić, Ivanković, Ivičević, Jabuka, Jadrijević, Jankov, Jareb, Jerkić, Jerkin, Jerkov, Jugov, Kraljutić, Krapljanov, Kumanović, Kursar, Livić, Matičev, Matijičević, Meštrović, Mihat (Miat, Mijat), Milin, Milović, Papeša, Parčić, Perkov, Petković, Petrić, Radovčić, Roković, Skrozin, Sladović, Stipaničev, Šain reč. Arambašin, Šantić, Štampalija, Tomašinov (danas Tomažin), Udovičić, Vlahov, Vukić (Ukić), Vulin, Vunić (Hunić, Unić).[4]

Tribunj[5] godine[4]:

  • 1650. – ima 20 kuća;
  • 1733. – ima 58 obitelji i 187 čeljadi;
  • 1774. – ima 66 obitelji i 428 čeljadi;
  • 1841. – ima 104 kuće i 426 čeljadi;
  • 1901. – ima 70 kuća i 444 čeljadi;
  • 1928. – ima 76 kuća i 523 čeljadi.

Ostala pripadajuća sela:[4]

  • Jurjevgrad– ima 26 kuća i 167 čeljadi (1298.);
  • Poje – ima 39 kuća i 297 čeljadi;
  • Sovja – ima 6 kuća i 74 čaljadi, kasnije 14 kuća i 117 čeljadi;
  • Vrtli ili Varoš – ima 75 kuća i 486 čeljadi.

Godine 1939. cijela župa ima 1.303 osobe i još 177 po svijetu.[4]

Povijest

Staro mjesto nalazilo se na brijegu s vrhom Svetoga Mikule. Na vrhu brijega nalazila se srednjovjekovna utvrda Jurjevgrad s istonazivanim naseljem u podnožju. Od utemeljenja Šibenske biskupije 1298. do konca 17. stoljeća nosi naziv Jurjevgrad.

Današnje mjesto Tribunj izgrađeno je na otočiću koji je kasnije povezan s kopnom kamenim mostom. Prvi puta spominje se 1463. g. pod nazivom Tribohunj. I početkom 20. stoljeća bili su vidljivi ostatci obrambenog zida i jako otvrđenih vrata, koji su izgrađeni za vrijeme mletačke vlasti radi obrane od Turaka.

Mjesto na otočiću je mijenjalo imena od Trebić, Trebište, Trebunj, Tribohunj (1463.), Tribohum (1470. g.), Trebocconi – 3 komada (mletački naziv 1684. g.). Prema Francu Miklošiću Tribunj ili Trebište dolazi od staroslavenske riječi značenja „mjesto gdje se žrtvuje”.[6]

Općina Tribunj ustrojena je 28. srpnja 2006. godine, izdvajanjem iz Grada Vodica.[7]

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Crkva sv. Nikole

Crkve

  • Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije (1435.) u vrtlima,
  • Crkva sv. Nikole (1452.) na istoimenom brdu s grobištem,
  • Crkva sv. Marije (1509.) današnji Kulturni centar,
  • Crkva Velike Gospe (1883.).

Kulturna baština

  • Kuća Ferara – ističe se po baroknim profilacijama, strehama i kamenim olucima s konzolama te uklesanom natpisu na kamenoj ploči (17.st.)
  • Kuća s gotičkim prozorom – rijetki srednjovjekovni detalj koji je preostao u ruralnoj strukturi Tribunja (15. – 18. st.)
  • Kulturno-povijesna cjelina Tribunja – u 16. st. seosko stanovništvo iz Jurjevgrada i okolnih polja sklonilo se na otočić te tako nastaje selo kakvo je danas
  • Kameni most – građen je tehnikom suhozida, a luk mosta priklesanim kamenom povezan vezivnim materijalom

Prirodne znamenitosti

  • Brdo sv. Nikole (Mikule)
  • Vidikovac sv. Roka, Kugina stopa
  • Brdo Kamena
  • Lokva Plana
  • Otok Logorun
  • Šetnica Luna – Sovja
  • Šetnica Tribunj – Vodice
  • Plaže: Sinje more, Zamalin i Sovja

Obrazovanje

  • Područna škola Tribunj (Osnovna škola Vodice)
  • Dječji vrtić Maslina

Udruge

  • Kulturna udruga "Tribunj"[9]
  • Ženski pjevački zbor "Sv. Nikola"
  • Mandolinski sastav
  • Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Tribunj
  • Udruga umirovljenika Općine Tribunj
  • Klub dobrovoljnih darivatelja krvi Jurjevgrad

Šport

  • NK Mladost Tribunj
  • MNK Tribunj 2011.
  • Pikado klub "Tribunj"
  • Sportski klub za ribolov na moru "Pirka"
  • Boćarski (balotaški) klub "Tribunj"

Od 2015. održava se 3bunj Trail, utrka po škrapama, škrilama, makadamu, poljskim stazama, suhozidima.

Izvori

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. a b c d e Hrvatska biskupska konferencija – župa Tribunj, povijest Tribunja
  5. Sabljar, Vinko (ur.), Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hèrvatske i Slavonije, Nakladom i bèrzotiskom A. Jakića, Zagreb, 1866., str. 436.
     »TRIBUNJ (Tribounj, tal. Trebocconi, lat. Tribunia), s. u ž. Zadar., k: Šibenik, pol. ob: Tisno, por. ob. za se; 450 st. rkž. sa Sv. Nikola u m, 2623 [] r. ─ Rk. župa u bis. i dj: Šibenik, neima podr. m.«
  6. Prvi spomen, o narodu i navikama. Izvor: Nadbiskupijski i kaptolski arhiv Zadar TZ Tribunj[neaktivna poveznica]
  7. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine, 86/2006. – 28. srpnja 2006.
  8. Tomić Ferić, Ivana. Boris Papandopulo i Tribunj. papandopulijana-tribunj.com. Pristupljeno 16. svibnja 2022.
  9. KU Tribunj. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. rujna 2025. Pristupljeno 10. ožujka 2026.

Vanjske poveznice

Članak Tribunj koji govori o općini je mrva: začetak enciklopedijskog članka. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Wikipedije.
Portal Hrvatske: pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.