Saloon

Ox Bow Saloon podignut 1933. godine u stilu Divljeg zapada

Saloon je vrsta ugostiteljskog objekta koji je bio specifičan za SAD-u za vrijeme Divljeg zapada. U saloonima se posluživao alkohol, najčešće viski i pivo, posjetitelje je ponekad zabavljao klavijaturist koji je svirao na klaviru ili plesačice koje su plesale cancan. Osim ispijanja pića, glavna zabava u saloonima bilo je igranje kartaških igara poput pokera, faraona ili braga. Glavni posjetitelji saloona bili su kauboji, kockari, drvosjeće, traperi, odmetnici, revolveraši, lovci na ucjene, čuvari zakona, rudari i vojnici, a nerijetko je u njima bilo i prostitutki koje su radile za taj saloon. Budući da su salooni nastajali u novim naseljima koja su ubrzano nicala na američkom Zapadu, kamo su najprije odlazili pustolovi, u saloonima su često izbijale svađe koje su završavale tučnjavama i revolveraškim obračunima.[nedostaje izvor]

Do 1880. godine bilo je na tisuće saloona na Divljem zapadu od kojih su nekima upravljali čuveni revolveraši poput Wyatta Earpa (1848. – 1929.). Usto je bio i čuvar saloona poput njegova brata Virgila (1843. – 1905.), Bata Mastersona (1853. – 1921.) i Divljeg Billa Hickoka (1837. – 1876.).

Hrvati vlasnici saloona na Divljem zapadu

Mnogo je hrvatskih iseljenika naselilo SAD u 19. stoljeću. Iseljavali su se iz svih dijelova današnje Republike Hrvatske, a ponajviše iz Dalmacije, Slavonije i Like. Većina Hrvata naselila se na istočnoj obali SAD-a, gdje su živjeli i radili u velikim gradovima, radeći najčešće teške poslove u metalurškim tvornicama, mesnoj industriji, tvornicama za obradu ribe, pomorstvu i rudarstvu.[nedostaje izvor]

Dio Hrvata doselio se i u zapadne dijelove Sjeverne Amerike, osobito na područje Kalifornije, Nevade, savezne države Washingtona, Kansasa, Utaha, Arizone, Colorada. Na Zapadu su se bavili brojnim poslovima, osobito su radili u rudnicima, u ribarstvu, ali i na farmama. Neki od Hrvata su se bavili ugostiteljskim poslovima te su vodili vlastite trgovine, a neki su bili i vlasnici saloona. Hrvati su, primjerice imali dvs dvojs društvas i nekoliko hrvatskih saloona u gradu Helper u saveznoj državi Utah.[1] Prema pisanju hrvatskog slikara Otona Ivekovića (1869. – 1939.) Hrvati u Kansasu su se bavili brojnim zanimanjima, uključujući i vođenje saloona:[2]

» Dočim Hrvata je u svakom poslu i zanimanju naći. Ima ih i trgovaca i farmera, te nije nikakva pretjeranost kad se kaže da je naš čovjek za sve sposoban. Ipak voliju Salone u kojima prodavaju američko pivo, škotski whiskey i kalifornijsko vino. «

Za vrijeme zlatne groznice dio Hrvata se odselio u Arizonu i Kaliforniju, gdje su se bavili rudarstvom, ali su neki od njih otvarali i restorane, hotele i saloone. Među pionirima Kalifornije bio je Marko Milinović koji je 1859. godine bio vlasnik kavane u San Franciscu, a 1861. godine je odselio u Virginia City u Nevadi gdje je otvorio San Francisco Saloon and Hotel. Ubijen je 1863. godine u revolveraškom obračunu.[3] Paul Valutin bio je kopač zlata 1851. i 1852. godine uokrugu Amador, a kasnije je postao vlasnik Universal Coffee Saloona u Sacramentu u Kaliforniji. Chris Uzovich je imao saloon u okrugu Santa Clara 1869. godine.[nedostaje izvor]

Galerija

Izvori

  1. Čizmić 1982., str. 122.
  2. Čizmić 1982., str. 108.
  3. Čizmić 1982., str. 29.

Literatura

  • Čizmić, Ivan. 1982. Hrvati u životu Sjedinjenih američkih država. Globus. Zagreb.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Saloon

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.