Radiopostaja

Jedna od tonskih režija Hrvatskoga radija
Gluha soba na Hrvatskome radiju.

Radiopostaja je ustanova ili tvrtka koja pruža uslugu na području radiodifuzije zvuka, to jest proizvodi i emitira zvučni, odnosno radijski program[1] koji služi širenju informacija i zabave u zvučnome obliku kao što su glazba i govor. Radio je nastao početkom 20. stoljeća te je najstariji elektronički masovni medij.

Radioemitiranje je prijenos zvuka, ponekad s povezanim metapodacima, putem radijskih valova koji su namijenjeni širokoj publici. U zemaljskom radijskom emitiranju radiovalove emitira kopnena radijska postaja, dok u satelitskom radiju, radiovalove emitira satelit u Zemljinoj orbiti. Za primanje sadržaja, slušatelj mora imati radioprijamnik. Postaje su često povezane s radijskom mrežom koja pruža sadržaj u uobičajenom radijskom formatu, bilo u sindikaciji emitiranja ili istovremenom emitiranju ili oboje. Radiopostaje emitiraju s nekoliko različitih vrsta modulacije: AM radiopostaje emitiraju u AM (amplitudna modulacija), FM radiopostaje emitiraju u FM (frekvencijska modulacija), što su stariji analogni audio standardi, dok novije digitalne radiopostaje emitiraju u nekoliko digitalnih audio standarda: DAB (digitalno audio emitiranje), HD radio, DRM (Digital Radio Mondiale). Televizijsko emitiranje je zasebna usluga, koja također koristi radijske frekvencije za emitiranje televizijskih (video) signala.

Prvo javljanje u hrvatski radijski eter bilo je 15. svibnja 1926. godine u eteru Radio Zagreba. Prve riječi emitirane uživo bile su Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb! Pozdravljamo svoje prve slušaoce i molimo da nam odmah telefonom javite kako nas čujete.[2][3]

Prva hrvatska radijska emisija s javljanjem slušatelja telefonom uživo u program bila je emisija 2. programa Radio Zagreba, Taxi za Babilon. Započela je s emitiranjem 1969. godine. Osmislili su je Vojo Šiljak i Dobroslav Silobrčić. Osim iz Zagreba, emisije su se emitirale uživo i iz tadašnjih jugoslavenskih republika te Pariza, San Rema, Monte Carla i Cannesa.[2]

Prva hrvatska radiodrama bila je drama pod nazivom „Vatra” i emitirana je 7. travnja 1927. godine. Pripada začecima europskoga radiodramskog stvaralaštva. Redatelj i autor je „Ivo Šrepel”, koji je pod pseudonimom Ivo Sanjić pobijedio na natječaju Radio Zagreba za radiodramu. Natječaj je objavljen u književnom časopisu Vijenac.[2]

Prvi hrvatski radijski kviz za djecu, Zagonetni mikrofon urednice S. Škrinjarić, nastao je 1960-ih.[4]

Priča za laku noć najstarija je emisija programa za djecu i radijskoga programa uopće u Hrvatskoj; neprekidno se emitira već 90 godina.[4]

Povezani članci

Izvori

  1. Radiopostaja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 10. 12. 2021. <https://enciklopedija.hr/clanak/51503>.
  2. a b c https://www.telegram.hr/zivot/iskopali-smo-sve-prvo-nasu-prvu-seriju-crtic-javljanje-u-eter-i-prilicno-su-magicni/
  3. https://www.srednja.hr/svastara/fan-fekt-znate-li-koji-je-prvi-sadrzaj-ikada-emitiran-na-hrt-u/
  4. a b Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. rujna 2020. Pristupljeno 21. travnja 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.