PROFILPELAJAR.COM

Primo Levi

Primo Levi, (Torino, 31. srpnja 1919. – Torino, 11. travnja 1987.), talijanski pisac, kemičar i prevoditelj, tvorac potresne i suzdržane književnosti o holokaustu po kojoj je prepoznat širom svijeta.[1][2]

Život i djelo

Rođen u židovskoj obitelji, studira kemiju u rodnom Torinu.[2] Diplomira 1941. s odličnim ocjenama.[2] Sa skupinom prijatelja pokušava se krajem 1943. povezati s pokretom otpora, no uhvaćen je i poslan u logor u Modeni, a odatle kasnije deportiran u nacistički koncentracijski logor Auschwitz na teritoriju današnje Poljske,[2] gdje će provesti 11 mjeseci, sve dok Sovjeti nisu oslobodili logor u siječnju 1945. Po povratku u Torino počinje raditi kao kemičar, a 1961. postaje direktor u tvornici boja i emajla.[2] Čitavo vrijeme piše. U mirovinu odlazi 1975.,[3] nakon čega se još intenzivnije posvećuje pisanju.[4]

Iskustvo logoraša donosi u prvom romanu "Zar je to čovjek" (Se questo è un uomo) objavljenom 1947.[1] Problematizira i nemogućnost da se jezikom predoči užas takvog iskustva.[1] Roman "Primirje" (La tregua, 1963) o povratku logoraša kroz netom oslobođenu Europu također je autobiografičan, kao i esejističko djelo "Potonuli i spašeni" (I sommersi e i salvati, 1986), njegova posljednja knjiga.[1][4]

Zbirku "Periodni sustav" (Il sistema periodico, 1975) čini 21 autobiografska priča inspirirana 21 kemijskim elementom iz Mendeljejevog sustava.[2][3] Tako u priči "Argon" povlači paralelu između nereaktivnosti tog plemenitog plina i odbijanja židovske zajednice u Pijemontu da se asimilira u većinsku kulturu tog područja.[5] U priči "Vodik" pripovijeda o svojim dječačkim eksperimentima s tim eksplozivnim plinom.[5] "Vanadij" je o neočekivanoj poslijeratnoj prepisci s njemačkim kemičarem Müllerom, koji je u Auschwitzu vodio laboratorij u kojem je Levi kao školovani kemičar bio na prisilnom radu.[5][6] U priči "Cink" napada nacistički mit o rasnoj čistoći.[5] U vrijeme izdavanja "Periodnog sustava" Levi je već svjetski afirmirani književnik.[4]

Roman "Zvjezdasti ključ" (La chiave a stella, 1978.) tematizira etičnost dobro obavljenog posla.[4] U romanu "Ako ne sada, kada" (Se non ora, quando, 1982.) opisuje sudjelovanje grupe Židova u Drugom svjetskom ratu.[4] Godine 1985. objavljuje knjigu eseja "Tuđe područje" (L’altrui mestiere, 1985).[4] Esejistika koju je pisao u zadnjim godinama života potvrđuje ga kao autora velike intelektualne znatiželje i enciklopedijskih interesa, ali i osobu „koja dubinski promišlja tamnu stranu ljudskoga uma“.[4]

Kompletna djela su mu prevedena u Francuskoj, Njemačkoj i SAD-u.[4] Bio je prijatelj znanstvenice i nobelovke Rite Levi-Montalcini, filozofa Norberta Bobbia i drugih intelektualaca svoga vremena.

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ a b c d Levi, Primo. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 2. rujna 2023.
  2. ↑ a b c d e f Britannica, urednici, "Primo Levi". Encyclopedia Britannica, 27. srpnja 2023. Pristupljeno 2. rujna 2023.
  3. ↑ a b Biography, Centro Internazionale di Studi Primo Levi, Torino Pristupljeno 2. rujna 2023.
  4. ↑ a b c d e f g h Primo Levi, nakladnička kuća Fraktura, Zaprešić Pristupljeno 2. rujna 2023.
  5. ↑ a b c d Britannica, urednici, "The Periodic Table". Encyclopedia Britannica, 7. prosinca 2015. Pristupljeno 3. rujna 2023.
  6. ↑ Vanadium - A Memoir, Primo Levi, Commentary Magazine, ožujak 1977. Pristupljeno 3. rujna 2023.

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.