Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. Sadržaj bez izvora može biti osporen i uklonjen.

Posedarje
grb
Posedarje, pogled s autoceste A1
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Načelnik	Ivica Klanac[1] (nezavisni)
Naselja	7 općinskih naselja
Površina	77,5 km2 [2]
Površina središta	14,5 km2
Koordinate	44°13′N 15°29′E / 44.21°N 15.48°E / 44.21; 15.48
Stanovništvo (2021.)
ukupno	3430 [3]
– gustoća	44 st./km2
urbano	1286
– gustoća	89 st./km2
Odredišna pošta	23242 Posedarje [4]
Stranica	opcina-posedarje.hr
Posedarje Posedarje na zemljovidu Hrvatske Normativni nadzor wikipodatci VIAF

Posedarje je naselje i općina u Hrvatskoj.

Posedarje se nalazi oko 25 km sjeveroistočno od Zadra na obali Novigradskog mora. Kroz mjesto prolazi jadranska magistrala na dijelu Zadar – Maslenica, a neposredno iznad njega i autocesta Zagreb – Split.

Općinu Posedarje čine naselja:^[5]

• Grgurice
• Islam Latinski
• Podgradina
• Posedarje
• Slivnica
• Vinjerac
• Ždrilo.

Prema popisu iz 2021. naselje Posedarje ima 1292 stanovnika, a čitava općina, kojoj pripada još šest sela, ukupno 3449 stanovnika.^[6] Hrvati su gotovo jedino stanovništvo općine (99 %).

• Ivica Klanac, načelnik Općine Posedarje.^[1]
• Leonardo Rončević, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Posedarje.^[7]

Općinsko vijeće je kolektivno predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru djelokruga Općine te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Općine.

Mandat vijećnicima traje 4 godine, a biraju ih građani na neposrednim i općim izborima tajnim glasovanjem. Općinsko vijeće sastoji se od 8 članova.

Povijest Posedarja spominje se od početka 13. stoljeća. Prvi put se spominje pod latinskim nazivom Possedaria u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. iz 1219. godine. Krbavski knezovi iz plemena Gusića dobili su u 14. stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski. Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme osmanskih napada. U osvojene krajeve Osmanlije dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlasi. Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje (1571., 1646., 1662. i 1665.). U osmanskim je napadima izgubljeno mnoštvo hrvatskog stanovništva. Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojalo 371 stanovnika, a 1608. samo 175 stanovnika. Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 pravoslavca. C. F. Bianchi piše da je u njegovo vrijeme oko 1880. Posedarje brojilo 729 duša (u taj je broj pridodana i Podgradina). Nedaće izazvane ratovima između Osmanlija i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanja stanovništva Posedarja. Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo. Prema povijesnim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom, stočarstvom i ribolovom. U 18. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji Benja koja je svom prezimenu dodala Posedarski. Posljednji knez Ante Benja-Posedarski odselio je krajem 1943. u Italiju i umro u Venceiji.^{[nedostaje izvor]}

U Posedarju se nalazi i turističko naselje u koje ljudi dolaze u ljetnim mjesecima. Nalazi se izvan centra mjesta na cesti prema Podgradini i Novigradu te nedaleko od plaže Sveti Duh.

• Martin Posedarski
• Franjo Posedarski

• Crkvica Sveti Duh
• Centralni bunar

• Osnovna škola »Braća Ribar« Posedarje

• NK Hrvatski vitez Posedarje
• Biciklistički klub Posedarje
• Odbojkaški klub Posedarje

• Službena stranica Općine Posedarje – opcina-posedarje.hr

Portal Hrvatske: pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj