Podlapača
| Podlapača | |
|---|---|
| Država | |
| Županija | |
| Općina/grad | Udbina |
| Površina | 22,3 km2 [1] |
| Koordinate | 44°34′59″N 15°37′55″E / 44.583°N 15.632°E |
| Stanovništvo (2021.) | |
| ukupno | 55 [2] |
| – gustoća | 2 st./km2 |
| Odredišna pošta | 53236 Podlapača [3] |
|
Podlapača na zemljovidu Hrvatske | |
Podlapača je naselje u Hrvatskoj, Ličko-senjska županija, općina Udbina (mikroregija Krbava).
Zemljopisni položaj i stanovništvo
Prema broju stanovnika i površini Podlapača je drugo po veličini naselje u općini Udbina. Smještena je na zapadnom rubu Krbavskog polja ili, kako lokalno nazivaju tu dolinu, Podlapačko polje.
Naselje Podlapača ima rimokatoličku župnu crkvu i osnovnu školu, te Mjesni Odbor koji obuhvaća cijeli zapadni dio općine Udbina, obuhvaćajući još nekoliko manjih naselja okolice. Po nacionalnoj strukturi Hrvati čine apsolutnu većinu u Podlapači i okolnim mjestima.
Iz Podlapače vuku korijene poznati hrvatski velikani, pisac i pjesnik Dragutin Tadijanović i američki senator Mark Begich.
Podlapača ima za stanovnike starosjedilačke Hrvate čakavske loze.[4]
Povijest
Pravo ime sela je zapravo Podlapac. Po prvi put se spominje pod imenom Podlapčec u Ugovoru o nasljeđu koji su sklopili vlasnik Podlapčeca Ivan Karlović i sestra mu Jelena sa svojim mužem Nikolom Zrinskim. Prema tom ugovoru vidi se da je Ivan Karlović imao 22 grada od kojih su u Krbavskoj županiji bili Komić, Udvina (Udbina) i Podlapčec. Prema tom ugovoru svi Karlovićevi gradovi pripali bi Nikoli i Jeleni Zrinskoj ako bi Ivan umro bez muškog nasljednika.
Turci su zauzeli grad Podlapčec 1527. i njime vladali do 1689. Nakon odlaska Turaka došlo je novo, današnje, stanovništvo. Većina se doselila s područja Brinja. Kada je 1. siječnja 1872. u Podlapcu osnovana upravna općina, selo se zvalo još i Podlapača. To je vjerojatno bilo zbog nezgoda s poštom jer su pisma i paketi često odlazili u Donji Lapac. Nezadovoljni mještan zatražili su od glavne skupštine Ličko-krbavske županije da mu se vrati staro ime, a ova je molbu proslijedila hrvatskoj vladi. Vlada je promjenu imena dopustila 11. siječnja 1904. i selo se opet službeno zvalo Podlapac.
Za vrijeme NDH također je ostalo ime Podlapac, da bi se neposredno nakon Drugog svjetskog rata opet počelo zvati Podlapača. Ime Podlapača postalo je i službeno pa ga se pod tim imenom može naći na zemljopisnim i na autokartama. 1943. u Podlapači je strijeljan don Ivan Tičić s još 12 Pažana domobrana od strane partizana.[5][6]
U drugom svjetskom ratu preživjela je velikosrpski ubilački i razarački pohod iz susjednih sela te je ostala gotovo jedino hrvatsko naselje na Krbavi etnički očišćenoj od Hrvata,[4] Krbavi gdje je samo Udbina od prijeratne dvije tisuće Hrvata 1945. ostala gotovo bez svih Hrvata. Ako Hrvati nisu bili pobijeni, raspršeni su.[7] Udbinska župa je zbog velikosrpskih i jugokomunističkih nedjela u Drugome svjetskom ratu i još više poslije rata gotovo uništena.[8]
U velikosrpskoj pobuni i velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku ovo je bilo jedino preostalo hrvatsko selo na Krbavi. Tijekom velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku, preostali Hrvati s Krbave bili su prisiljeni otići. Od rulje velikosrpskih nasilnika spasio ju je češki bataljun UNPROFOR-a.[4]
Stanovništvo
- 2001. – 102
- 1991. – 205 (Hrvati – 199, Srbi – 4, ostali – 2)
- 1981. – 252 (Hrvati – 245, Srbi – 5, Jugoslaveni – 1, ostali – 1)
- 1971. – 385 (Hrvati – 356, Srbi – 20, Jugoslaveni – 6, ostali – 3)
Izvor
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
| broj stanovnika | 1126 | 1831 | 1478 | 964 | 1053 | 929 | 868 | 836 | 398 | 473 | 466 | 385 | 252 | 205 | 102 | 74 | 55 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ a b c Ive Sertić: Hrvati su prognani prije 60 godina. Hrvati u Udbini (2), Rubrika: Jeka. Hrvatsko slovo, 17. siječnja 2003., str. 29.
- ↑ Jure Karakaš: "Podlapac", monografija, Stajer graf, Zagreb, 2001.
- ↑ Znameniti pažani Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. studenoga 2015. (Wayback Machine), pag.hr, pristupljeno 17. listopada 2015.
- ↑ Mato Moguš: Potpuno nevin, mučen je i strijeljan zbog "masovnog pokolja srpskog stanovništva", a pokolja uopće nije bilo Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. kolovoza 2017. (Wayback Machine), Arhiv Riječke nadbiskupije, 23. ožujka 2010. Pristupljeno 14. lipnja 2017.
- ↑ Lički pop Alojzije Kukec: Ratni vihor u Gospiću i okolici Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. lipnja 2019. (Wayback Machine), ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., ISBN 978-953-56683-3-6, str. 16
Vanjske poveznice
- gospic.hbk.hr: Podlapača Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. prosinca 2007. (Wayback Machine)
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
