Mrkan
Mrkan | |
|---|---|
| Otok | |
 Otok Mrkan i hrid Mrkanac | |
| Položaj | |
| Koordinate | 42°34′25″N 18°11′46″E / 42.57361°N 18.19611°E |
| Država | |
| More | Jadransko more |
| Otočje | Cavtatski otoci |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 0,196909 km2 |
| Duljina obale | 3,262 km |
| Stanovništvo | |
| Broj stanovnika | nenaseljen |
  Mrkan Mrkan na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije  Mrkan Mrkan na zemljovidu Hrvatske  | |
Mrkan je nenaseljen otočić u Jadranskom moru, u blizini Cavtata i pripada Cavtatskim otocima.
Njegova površina iznosi 196.909 m2,[1][2][3] s dimenzijama 1500 x 350 metara.[4] Duljina obalne crte iznosi 3262 m,[1] a iz mora se uzdiže 65 metara.[3]
Otočić je dio ornitološkog rezervata galeba klaukavca.
Zemljopisni položaj i geomorfološke osobitosti
Geološku podlogu cijeloga otoka najvećim dijelom čine sedimentne stijene, uglavnom vapnenačke, a na pojedinim mjestima dolomiti iz mezozoika, ostatak nekadašnjeg Lapadskog grebena.[4]
Sjeverna obala Mrkana je niska i dosta blago položena, a južna, koja gleda prema otvorenom moru, znatno je strmija, jer je izložena intenzivnom abrazijskom djelovanju valova. Obala ne dopušta jednostavan pristup otoku, a nema ni izgrađenih pristaništa. Otok je nenastanjen, a posjećuju ga samo pastiri koji povremeno dovode stoku na ispašu, koju ondje ostavljaju na duži rok.[4]
Otok se sastoji od dva brežuljka, jugoistočnog visine 65 m i sjeverozapadnog visine 45 m. Prekriven je gustom vegetacijom mediteranske makije, uglavnom teško prohodnom.[4]
Povijest i kulturne znamenitosti
Na Mrkanu, na blago položenom obronku, na visini od oko 40 m, nalazi se i romanička crkvica Sv. Mihovila te ruševine biskupskog ljetnikovca, gdje je svojedobno bilo sjedište Trebinjsko-mrkanske biskupije, a podno ostataka te crkvice arheolozi su pronašli obrise kasnoantičke memorije (obrednog mjesta), što ukazuje na kontinuitet korištenja lokacije za obredne svrhe.[4]
Oko te crkvice, vjerojatno već u prvoj polovici 11. stoljeća, benediktinci grade manji samostan. U Dubrovačkoj Republici, samostani građeni na važnim strateškim mjestima služili su ne samo svojoj primarnoj vjerskoj svrsi, nego i praćenju kretanja neprijateljskih brodova, praćenju brodova koji dolaze iz mjesta zaraženih kugom, a služili su i kao utočište ribarima, mornarima ili brodolomcima.[4]
U vrijeme vlasti Nemanjića u Raškoj, trebinjski biskup Salvije biva prognan iz Raške, a biskupija praktički postaje naslovna pa mu vlada Dubrovačke Republike 1265. daje Mrkan, Bobaru i Supetar na korištenje. Biskupija se od tada najčešće naziva mrkanjskom, a današnji službeni naziv je Trebinjsko-mrkanska biskupija. Dubrovačko zaleđe kasnije dolazi pod vlast Osmanlija, biskupija se organizira misionarski, a njezini biskupi od tada trajno borave u Dubrovniku te obnašaju i funkciju pomoćnih biskupa i vikara dubrovačkih nadbiskupa.[4] Baziliku Blažene Djevice Marije u 13. stoljeću napuštaju benediktinci, a 1377. godine i trebinjski biskupi, te otok Mrkan i susjedni otoci ostaju nenaseljeni.[4]
U novijim arheološkim istraživanjima pronađena su groblja oko srednjovjekovnih crkava na Mrkanu i Bobari.[4]
Poveznice
Izvori
- ↑ a b Duplančić Leder, Tea; Ujević, Tin; Čala, Mendi. 1. lipnja 2004. Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene sa topografskih karata mjerila 1:25000. Geoadria (engleski). 9 (1): 5–32
- ↑ Pregled, položaj i raspored malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića (PDF). Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 16. rujna 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.
- ↑ a b Franček Drenovec. Prosinac 2012. Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.
- ↑ a b c d e f g h i Specijalni ornitološki rezervat otoci Mrkan i Bobara, pristupljeno 4. veljače 2020.
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.