PROFILPELAJAR.COM

Mirko Divković

Mirko Divković
Rođenje 24. lipnja 1843.
Zagreb
Smrt12. siječnja 1924. (80 god.)
Samobor
Poznat(a) poLatinsko-hrvatski rječnik za škole (1900.)
Poljefilologija
InstitucijaKlasična gimnazija u Zagrebu
Portal o životopisima

Mirko Divković (Zagreb, 24. lipnja 1843. – Samobor, 12. siječnja 1924.) bio je hrvatski filolog, leksikograf, prevoditelj i gimnazijski profesor. Izradio je utjecajne priručnike za poučavanje hrvatskog i latinskog jezika.

Životopis i stručni rad

Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1863. godine.[1] Divković je gotovo cijeli svoj profesorski radni vijek (od 1868. do 1908., s prekidom 1870. – 1871.)[2] proveo na istoj gimnaziji,[3] a 26 godina bio joj je i ravnateljem, od 1882. do 1908.[4]

Objavio je niz školskih gramatičkih priručnika i čitanka za hrvatski jezik. Osobito su bili značajni Oblici (morfologija) i Sintaksa iz 1879. – 1880., koji su doživjeli niz kasnijih izdanja, a od 1898. objedinjeni u jednom svesku[5] i u takvom obliku izdavani do 1917. Divković je u početku u većoj mjeri poštivao gramatičku normu zagrebačke filološke škole, ali kroz iduća izdanja postupno unosi sve više elemenata vukovske norme.[6][7][8] Kao uzore u pisanju gramatike isticao je Đuru Daničića i Franca Miklošiča.[6] O kvaliteti njegovih udžbenika mišljenja suvremenika bila su podijeljena – iako su ih pozitivno ocijenili vukovci Daničić i Tomo Maretić, negativno su o njima pisali Armin Pavić i osobito Adolfo Weber Tkalčević, predstavnik zagrebačke filološke škole i autor dotadašnjih školskih udžbenika, što je dovelo do polemike među autorima.[9] Divkovićevi su udžbenici prevagnuli i ostali u upotrebi niz godina, s posljednjim izdanjem 1917. Kasnije je Divkovićevu gramatiku osporio i njen raniji zagovornik Maretić, kad je 1899. objavio vlastitu školsku gramatiku kojom je namjeravao zamijeniti Divkovićevu.[10][11]

Za poučavanje latinskog priredio je dvije zbirke vježba (1876.), a potom i kratki popratni hrvatsko-latinski rječnik (1877.). Godine 1881. u suradnji s Matijom Valjavcem, Franjom Petračićem i Sebastijanom Žepićem izdaje Latinsko-hrvatski rječnik za škole. Samostalno priređuje njegovo drugo izdanje 1900., koje je pretiskivano više puta do kraja 20. stoljeća. Temelj tim dvama izdanjima su bili latinsko-njemački rječnici Friedricha A. Heinichena (prvo izdanje) i Josepha M. Stowassera [de] (drugo, Divkovićevo izdanje).[12] U rječniku su mnoge latinske riječi opskrbljene osnovnim etimološkim podacima, a hrvatske akcentuirane.[13] Rani osvrti Josipa Benakovića i Julija Golika popisivali su raznolike pojedinačne greške.[14][15][16][17] Izrazito je negativna kritika bila Vasilija Đerića [sr], koji je uz niz grešaka zamjerao rječniku i opsežnost koja ga čini neprikladnim za školsku upotrebu.[18] Kasniji su osvrti s druge strane rječnik ocjenjivali veoma pozitivno, pogotovo s obzirom na manjak novijeg rječnika koji bi adekvatno zamijenio Divkovićev.[19][20][21] Do pojave Latinsko-hrvatskog enciklopedijskog rječnika g. 2000. (Jozo Marević i suradnici) Divkovićev je bio najopsežniji moderni latinsko-hrvatski rječnik.

Prevodio je s ruskog jezika, uglavnom Ivana Turgenjeva. Tomo Maretić u Divkovićevim prijevodima nalazi raznolike jezične greške, ali u cjelini ocijenio ga je kao jednog od "savjesnijih naših prevodioca iz Turgenjeva".[22]

Djela

Jezikoslovlje

  • Latinske vježbe: za I. gimnazijski razred, 1876., 51898.
  • Latinske vježbe: za II. gimnazijski razred, 1876., 51898. (digitalizirano: library.foi.hr)
  • Rječnik hrvatsko-latinski k Latinskim vježbama za I. gimnazijski razred, 1877.
  • Hrvatske gramatike I. dio: Oblici. [...] za srednje i nalik im škole [...], 1879., 61897. (digitalizirano: NSK digitalna)
  • Nauka o izreci za školu, 1880., 21881., 61895. (Rečenica (nauka o izreci) za školu), 111911 (Rečenica za školu), 131917. (digitalizirano: Internet Archive)
  • Hrvatske gramatike II. dio: Sintaksa za školu, 1881., 41896. (Hrvatska sintaksa za školu) (digitalizirano: Google Books)
  • Latinsko-hrvatski rječnik za škole, 1881. (suautori M. Valjavec, F. Petračić, S. Žepić), 21900., 81997. (digitalizirano: Internet Archive)
  • Oblici staroslovjenskoga jezika za školu: po Franji Miklošiću, 1883. (digitalizirano: Internet Archive)
  • Oblici i sintaksa hrvatskoga jezika za srednje škole, 71898., 121917. (digitalizirano: Internet Archive)

Popis ne obuhvaća čitanke za 1., 3. i 4. razred gimnazije koje je Divković priredio, a koje su izdavane od 1880. do 1940.

Prijevodi

  • Izbrane ruske narodne pripovijetke, 1893.
  • Ivan Turgenjev: Lovčeve bilježke (Izabrane pripovijesti, sv. 3), 1897. (digitalizirano: library.foi.hr, Internet Archive)
  • I. Turgenjev: Prkonjica / Zapisi suvišna čovjeka / Tri susreta / Mumu [prev. Josip Miškatović] / U predvečerje [prev. M. Divković] (Izabrane pripovijesti, sv. 4), 1901. (digitalizirano: Internet Archive)
  • I. Turgenjev: Oci i djeca (Izabrane pripovijesti, sv. 5), 1904. (digitalizirano: Internet Archive)
  • Ruske narodne pripovijetke, 1905. (digitalizirano: Internet Archive)
  • I. Turgenjev: Dim, 1913. (digitalizirano: Internet Archive)
  • Ruske narodne pripovijesti, ilustrirao Ljubo Babić, 1923.
  • I. Turgenjev: Čortophanov [prev. M. Divković] / Jedan boem [prev. Rastko Petrović], 1930.?

Reference

  1. ↑ Koprek 2007, str. 915.
  2. ↑ Pleše i redakcija 1993.
  3. ↑ Koprek 2007, str. 893.
  4. ↑ Smajić 2007, str. 186.
  5. ↑ Tafra 1993, str. 387.
  6. ↑ a b Smajić 2007, str. 191.
  7. ↑ Smajić 2016, str. 398–399.
  8. ↑ Tafra 1993, str. 372–373.
  9. ↑ Smajić 2007, str. 188-190.
  10. ↑ Smajić 2007, str. 190.
  11. ↑ Vince 1986.
  12. ↑ Gortan 1997, str. IV.
  13. ↑ Gortan 1997, str. IV–V.
  14. ↑ Benaković 1908.
  15. ↑ Golik 1909.
  16. ↑ Golik 1910.
  17. ↑ Golik 1911.
  18. ↑ Ђерић 1901.
  19. ↑ Filipović 1980.
  20. ↑ Salopek 1981.
  21. ↑ Влајић-Поповић 1993.
  22. ↑ Maretić 1904, str. 18.

Izvori

  • Benaković, Josip. 1908. Bilješke o Divkovićevu: lat.-hrv. rječniku (u izd. od g. 1900). Nastavni vjesnik. Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora. Zagreb. XVI (2): 132–134
  • Ђерић, В. 1. lipnja 1901. [Оцене и прикази] Latinsko-hrvatski rječnik za škole. Izdanje drugo priredio Mirko Divković [...]. Српски књижевни гласник. Београд. II (5): 391–393
  • Filipović, Vladimir. 1980. Mirko Divković: Latinsko-hrvatski rječnik za škole. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine. Liber. Zagreb. 6 (11–12): 239–240
  • Gortan, Veljko. 1997. Predgovor ovom izdanju. Latinsko-hrvatski rječnik. autora Divković, Mirko. 8. izdanje. Naprijed. Zagreb.
  • Golik, Julije. 1909. [Bilješke o školskim knjigama] Latinsko-hrvatski rječnik za škole. Izdanje drugo priredio Mirko Divković. Nastavni vjesnik. Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora. Zagreb. XVII (7): 540–545
  • Golik, Julije. 1910. [Bilješke o školskim knjigama] Latinsko-hrvatski rječnik za škole. Izdanje drugo priredio Mirko Divković. Nastavni vjesnik. Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora. Zagreb. XVIII (3): 223–232
  • Golik, Julije. 1911. [Bilješke o školskim knjigama] Latinsko-hrvatski rječnik za škole. Izdanje drugo priredio Mirko Divković. Nastavni vjesnik. Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora. Zagreb. XIX (6): 457–460
  • Koprek, Ivan, ur. 2007. Thesaurus Archigymnasii. Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu 1607. - 2007. Klasična gimnazija u Zagrebu. Zagreb. ISBN 978-953-95772-0-7
  • Maretić, Tomo. 1904. I. S. Turgenjev u hrvatskim i srpskim prijevodima: Kritičkobibliografički prijegled. Rad JAZU. JAZU. Zagreb. 157 (62): 1–113
  • Pleše, Branko; redakcija. 1993. DIVKOVIĆ, Mirko. Hrvatski biografski leksikon. Pristupljeno 5. travnja 2025.
  • Salopek, Damir. 1981. [Nove knjige...] Mirko Divković: Latinsko-hrvatski rječnik [...] reprint izdanje, 1980. Latina et Graeca. Liber. Zagreb. IX (17): 105–106
  • Smajić, Dubravka. 2007. Ljudevit Jonke o djelu Mirka Divkovića. Jezik. Hrvatsko filološko društvo. Zagreb. 54 (5): 183–193
  • Smajić, Dubravka. 2016. O sklonidbenom sustavu imenica u Oblicima hrvatskoga jezika za srednje škole Mirka Divkovića. Botica, Stipe; Nikolić, Davor; Tomašić, Josipa; Vidović Bolt, Ivana (ur.). Šesti hrvatski slavistički kongres: Zbornik radova 1. Hrvatsko filološko društvo. Zagreb. str. 389–400
  • Tafra, Branka. 1993. O hrvatskim vukovcima iz drugoga kuta. Rasprave Zavoda za hrvatski jezik. 19: 363–387
  • Vince, Zlatko. 1986. Mirko Divković i Tomo Maretić — takmaci u objavljivanju hrvatskih školskih gramatika. Filologija. JAZU. 14: 411–417
  • Влајић-Поповић, Јасна. 1993. Латинско-српскохрватска лексикографија. Задужбина. Београд. 6 (21): 5

Vanjske poveznice

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.