Merala
| Merala | |
|---|---|
Merala A. ovalis u cvatu | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Rosales |
| Porodica: | Rosaceae |
| Potporodica: | Amygdaloideae |
| Tribus: | Maleae |
| Podtribus: | Malinae |
| Rod: | Amelanchier Medik. |
| Baze podataka | |
Merala (krušvica, kozja jabučica; lat. Amelanchier), ime je za biljni rod niskih listopadnih grmova iz porodice ružovki (Rosaceae). Merala je rasporstranjena po brdskim područjima sjeverne polutke s umjerenom klimom. U Hrvatskoj je rasprostranjena vrsta Amelanchier ovalis. Postoje brojne odlike (oko 100) koje se koriste u hortikulturi, te kao voće ( u SAD, Rusiji i Kanadi - Amelamchier alnifolia sorte "Balerina", "Forestburg", "Honeywood", "Krasnojarskaja", "Mandam"). Prvo spominjanje uzgoja merale kao voćke javlja se još 1596. godine.[1]
Opis
Merala je malo listopadno drveće ili grmovi s atraktivnim bijelim proljetnim cvjetovima koje daje jestive plodove. Postoji prekooko 20 vrsta ovog roda u potporodici jabučastog voća porodice ružovki (usko su povezane s jabukama), a sve osim nekoliko njih potječu iz Sjeverne Amerike. Svi imaju male, ovalne ili eliptične listove, s fino nazubljenim rubovima i spuštenom donjom stranom.[2]
Većina vrsta Amelanchier ima upadljive, ali kratkotrajne cvjetove formirane u terminalnim grozdovima koji mogu biti uspravni ili viseći. Svaki cvijet ima pet latica koje okružuju mnogo prašnika. Latice su općenito bijele, ali neki kultivari mogu imati ružičaste do žute latice. Cvjetovi traju samo oko tjedan dana ili manje ako je toplo ili vjetrovito.[2]
Nakon cvjetova slijede ljubičasti jabučasti plodovi od ¼ do ½ inča koji imaju okus donekle poput borovnice kad sazriju. Plodovi su spremni za berbu 2 do 3 mjeseca nakon cvatnje. Sićušni jestivi plodovi popularni su među pticama i malim životinjam a. Ovo voće također su koristili američki Indijanci i rani doseljenici, a čak i danas se neke vrste uzgajaju kao voćke, osobito u područjima gdje druge vrste voćaka ne uspijevaju dobro. Mogu se koristiti u želeima, kolačima, pitama, muffinima, kolačima od kave ili kao preljevi za deserte. Plodove daju 2 do 3 godine nakon sadnje.[2]
Amelanchier su uglavnom šumske biljke koje više vole puno sunca nego djelomičnu sjenu. Sklone su istim štetočinama i bolestima kao jabuke i kruške, uključujući plamenjaču.[2]
Latinsko ime roda Amelanchier dolazi od grč. melon (jabuka) i agchein (skupljati), misli se na grlo zbog plodova koji imaju opor okus. [3]
U Hrvatskoj na području Istre raste vrsta Amelanchier ovalis ili jajolika merala.[4]
Galerija
-
Amelanchier utahensis
-
Amelanchier x grandiflora
-
Amelanchier lamarckii
-
Amelanchier alnifolia var. semmiintegrifolia, plod
-
Amelanchier arborea
-
Amelanchier asiatica
-
Amelanchier spicata
Vrste
- Amelanchier alnifolia (Nutt.) Nutt. ex M.Roem.
- Amelanchier arborea (F.Michx.) Fernald
- Amelanchier asiatica (Siebold & Zucc.) Endl. ex Walp.
- Amelanchier bartramiana (Tausch) M.Roem.
- Amelanchier canadensis (L.) Medik.
- Amelanchier embergeri (Favarger & Stearn) Landolt
- Amelanchier humilis Wiegand
- Amelanchier interior E.L.Nielsen
- Amelanchier laevis Wiegand
- Amelanchier nantucketensis E.P.Bicknell
- Amelanchier obovalis (Michx.) Ashe
- Amelanchier ovalis Medik.
- Amelanchier pallida Greene
- Amelanchier parviflora Boiss.
- Amelanchier pumila (Torr. & A.Gray) Nutt. ex M.Roem.
- Amelanchier ramosissima (Nutt.) J.F.Morales
- Amelanchier sanguinea (Pursh) DC.
- Amelanchier sinica (C.K.Schneid.) Chun
- Amelanchier stolonifera Wiegand
- Amelanchier turkestanica Litv.
- Amelanchier utahensis Koehne
- Amelanchier ×intermedia Spach
- Amelanchier ×lamarckii F.G.Schroed.
- Amelanchier ×neglecta Eggl. ex K.R.Cushman, M.B.Burgess, E.T.Doucette & C.S.Campb.
- Amelanchier ×quinti-martii Louis-Marie
- Amelanchier ×spicata (Lam.) K.Koch
Sastav plodova
Plodovi sadrže do 10% šećera,do 1% organskih kiselina,te do 40 mg% vitamina C.[5]
Sinonimi
- Peraphyllum Nutt. ex Torr. & A.Gray; N. Amer. Fl. 1: 474 (1840)
- Xeromalon Raf.; New Fl. Am. 3: 11 (1836) p. p.
Dodatna literatura
- Grlić, Lj. 1980. Samoniklo jestivo bilje. Zagreb.
Izvori
- ↑ Geschichte des felsenbirnenanbaus und aktuelle entwicklungen Pristupljeno 7.09.2015.
- ↑ a b c d Wisconsin Horticulture, pristupljeno 12. kolovoza 2024.
- ↑ Plantea, pristupljeno 12. kolovoza 2024.
- ↑ FCD Pristupljeno 4. lipnja 2022.
- ↑ http://www.domovest.ru/zemlay/sad/irga.html Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. srpnja 2010. (Wayback Machine) Ирга — медоносное плодовое и декоративное растение семейства розоцветные. Ягодные растения.
Vanjske poveznice
- Plants For A Future Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. ožujka 2017. (Wayback Machine)
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.