PROFILPELAJAR.COM

Lisnik

Tradicionalni stog lišća (lisnik ili lišnjak) za ishranu stoke, nekad uobičajen u dinarskim područjima Hrvatske. Lisnik je konusnog oblika, građen od grana i lišća, i služio je kao prirodna stočna hrana tijekom zime.
Sliku je stvorila umjetna inteligencija.

Lisnik (lišnjak) označava stog načinjen od tanjih grana i grančica s listovima. Nakon što bi se grane orezale, sušile su se i slagale u stog koji je služio kao zimska hrana za sitnu stoku. Stanovnici krških područja Dalmacije i Hercegovine stoljećima su koristili šumom obrasle ograđene površine za proizvodnju lisnika. Te su površine bile ograđene kamenim suhozidovima, nastalim mukotrpnim trudom siromašnog domaćeg stanovništva, s ciljem osiguravanja lisnika za zimsku prehranu stoke i ogrjevnog drva. Zbog ovakvog izrazito neodrživog gospodarenja šumama na kršu, vegetacija je s vremenom pretrpjela značajnu degradaciju, što je dovelo do ogoljenosti tla i nastanka kamenjarskih pašnjaka. Lisnik se obično rezao svake treće godine. Jedan hektar takvih ograđenih površina godišnje je davao 200 kg suhog lisnika i 600 kg ogrjevnog drva.[1][2]

Kresanje lisnika (lišnjaka), kojim se osiguravala zimska hrana za stoku, ima duboke povijesne korijene. O ovom običaju svjedoče i antički izvori – Plinije, Kolumela i Katon Stariji spominju kako su Rimljani sakupljali velike količine lišća brijestova, jasena, topola i hrastova kako bi tijekom zime prehranili stoku.[1][3]

Kolijevke ove tradicije nalaze se prvenstveno u zemljama Mediterana, poput juga Francuske, Italije, Španjolske, Grčke te regija Dinarskog krša (Hrvatska, Hercegovina i Crna Gora).[1]

Izvori

  1. ↑ a b c Šilić, Čedomil. 2006. Humski zbornik IX, Florističke i vegetacijske karakteristike povijesne župe Dubrave, str. 329 – 339, Matica Hrvatska. Academia.edu. Pristupljeno 22. prosinca 2024.
  2. ↑ Ziani, Petar. 1962. Šumarski list, glasilo saveza šumarskih društava NR Hrvatske, 5.-.6., Ziani Petar, Melioracija degradiranih pašnjaka sa kulturama šumskog krmnog drveća, grmlja i niskog drvenastog žbunja), str. 158 (PDF). Hrvatsko šumarsko društvo. Pristupljeno 22. prosinca 2024.
  3. ↑ J. Wesslya, Das Karstgebiet Militär-Kroatiens (Krš Hrvatske krajine), Zagreb, 1876

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.