PROFILPELAJAR.COM

Kupari

Kupari
Uništeni hotel Grand - Kupari
Država Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/gradŽupa dubrovačka
Najbliži veći gradDubrovnik
Površina1,8 km2 [1]
Visina10 mnm
Koordinate42°37′22″N 18°11′22″E / 42.62284°N 18.18941°E / 42.62284; 18.18941
Stanovništvo (2021.)
 ukupno950 [2]
 – gustoća528 st./km2
Odredišna pošta20207 Mlini [3]
Pozivni broj+385 (0)20
AutooznakaDU

Zemljovid

Kupari na zemljovidu Hrvatske
Kupari
Kupari

Kupari na zemljovidu Hrvatske

Kupari su naselje i ljetovalište u općini Župa dubrovačka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Kupari

Zemljopisni položaj

Vidi još: Plaža Kupari

Kupari su smješteni na padini manjeg brežuljka u uvali Župskog zaljeva, 5 km jugoistočno od Dubrovnika i 1 km zapadno od Srebrenog, pored Jadranske turističke ceste.

Naziv

Kupari svoj naziv zahvaljuju nekadašnjoj proizvodnji opeka i crijepa koji se u Dubrovačkoj okolici naziva "kupa".

Povijest

Plaža u Kuparima

U blizini naselja Kupari, u Kuparskom polju nalazi se utvrđena stambena kuća koja sagrađena 1623. godine za obranu mjesta od gusara. Zgrada je imala sva obilježja utvrde s nadsvedenim prizemljem, a na katu i stubištu i danas postoje puškarnice. Vrata su bila zaštićena rešetkom koja se dizala i spuštala.

Svoj ubrzani razvoj Kupari su doživjeli u drugoj polovici 20. stoljeća kad je izgrađen hotelsko-turistički kompleks koji je bio pod upravom Jugoslavenske narodne armije. U sklopu ovog kompleksa nalazila se i Titova vila koja je ugostila brojne svjetske ugledne državnike i druge dostojanstvenike.

Tijekom Domovinskog rata Kupari su bili pod okupacijom JNA i četničkih postrojbi i u potpunosti su uništeni, a privatne kuće i hoteli su opljačkani te većim dijelom i spaljeni.

Gospodarstvo

Gospodarstvo u Kuparima se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu i poljodjelstvu.

U hotelsko-turističkom kompleksu Kupari postoji šest potpuno uništenih i devastiranih hotela: Mladost, Grand, Goričina, Pelegrin, Kupari i Galeb te "Titova vila" koji čekaju obnovu.

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u Kuparima je djelovala ciglana, vlasništvo saborskog zastupnika i vlastelina Brnje Caboge, vlasnika prvog automobila u Dubrovniku.[4][5][6]

Stanovništvo

Jadranska magistrala

U Kuparima prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 808 stanovnika većinom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.[7]

Naselje Kupari: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
161
145
105
170
198
242
245
273
354
553
808
950
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Brašina, kao i dio podataka u 1857. U 1880. i 1890. iskazano kao dio naselja. U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja Dubrovnik grad Dubrovnik. U 1981. i 1991. podaci su sadržani u naselju Dubrovnik. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Poznate osobe

Šport

  • NK Kupari, djelovali od 1975. do 1979. godine

Izvori

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. ↑ Hrvatski radio, Radio Dubrovnik  Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. travnja 2017. (Wayback Machine) Autor i urednik Sebastijan Vukosavić: Gradoplov, emitirano 9. svibnja 2016. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
  5. ↑ Dubrovački dnevnik Autor: dubrovackidnevnik.hr: POGLED U PROŠLOST Ovako je izgledao prvi automobil u Dubrovniku, 16. veljače 2014. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
  6. ↑ Dubrovački dnevnik Prvi dubrovački automobil (pristupljeno 7. travnja 2017.)
  7. ↑ DZS - Popis stanovništva 2011. godine

Vanjske poveznice

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.