PROFILPELAJAR.COM

Kosinj

Kosinjska dolina.
Kosinjski most.

Kosinj ili Kosinjska dolina je mikroregija i dolina u Hrvatskoj. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji, na području općine Perušić.

Zemljopis

Kosinj se pruža tokom rijeke Like. U Kosinjskoj dolini površine 230 km2 nalaze se naselja:

U Kosinju se nalazi umjetno akumulacijsko jezero Kruščica, nastalo potapanjem istoimenog kosinjskog zaselka. U Kosinju je 1936. godine izgrađen i Kosinjski most, kojeg je projektirao inženjer Milivoj Frković. U Kosinju je i velebna jela car, poznata kao jedno od najstarijih živućih stabala u Europi.

Stanovništvo

Na Kosinj djeluje općepoznata depopulacija po čemu je Lika poznata.

Smatra se da se ukupan broj stanovnika smanjio za čak 10 puta od sredine 20. stoljeća.

U Kosinju prevladava pretežito staro stanovništvo. Mladi se sve više iseljavaju zbog velikog postotka nezaposlenosti. Stoga mladi odlaze u obližnje gradove u nadi da imaju bolju šansu zaposliti se i osnovati obitelj.

Kultura

Kosinj je za hrvatsku kulturu i povijest svakako najznačajniji kao mjesto tiskanja prve hrvatske tiskane knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora od 22. veljače 1483. godine, koji je otisnut u pokretnoj Kosinjskoj tiskari kneza Anža (Ivana) VIII. Frankapana Brinjskog[1] i radom prvog hrvatskog tiskara, autohtonog Kosinjana Ambroza Kacitića od plemena Kolunića. To potvrđuju istraživanja književnika Zvonimira Kulundžića[2] i povjesničara Ivana Mance.[3][4] Do danas je sačuvano svega dvanaest primjeraka te dragocjene glagoljske knjige, čija je naklada bila otisnuta dijelom na papiru, a dijelom na pergameni. Kosinjska tiskara otisnula je po svoj prilici i druge značajne hrvatske inkunabule, poput Brevijara po zakonu rimskoga dvora iz 1490. godine.

U Kosinju se nalazi mnoštvo arheoloških, većinom neistraženih lokaliteta. Najznačajniji arheološki lokaliteti su:

  • Pisani kamen – Kosinjski Bakovac[5]
  • Basarica – Donji Kosinj[6]
  • Mlakvena Greda, srednjovjekovni Banj Dvor ili Banj Stol – Mlakva[7]
  • Prespa ili Prijespa – Donji Kosinj[6]
  • crkva sv. Ivana Krstitelja – Donji Kosinj[6]
  • grad Kosinj/Kosinjski Ribnik – Bakovac Kosinjski[8]
  • gradina Bočaj – Gornji Kosinj
  • crkva sv. Antuna Padovanskog – Gornji Kosinj[7]
  • kapela sv. Ane na Šušnju – Gornji Kosinj[7]
  • parohijska crkva Mlade Nediljice – Mlakva[7]
  • Trokutić, staro groblje – Krš.[7]

Vinogradarstvo

Kosinj je poznat i po najstarijim i autohtonim vinogradima u Lici. Radi se o Pršljivki bijeloj i Vingoru crnom, sortama koje se pojavljuju isključivo u Kosinju i Ozlju. Pretpostavlja se da su prvi vinogradi u Kosinju zasađeni još krajem 15. stoljeća, a krajem 19. st. Kosinj je imao preko 20 hektara vinograda. I danas u Donjem Kosinju na imanju Ivana Delača-Trapana postoji najstarija živuća loza Pršljivke bijele, promjera stabla 53 cm, a za koju se pretpostavlja da je stara više od 150 godina.[9]

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ Ivan Standl. arhinet.arhiv.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2021. Pristupljeno 20. prosinca 2021.
  2. ↑ Kulundžić, Zvonimir. 1960. Kosinj : kolijevka štamparstva slavenskog juga. Vlastita naklada. Zagreb.
  3. ↑ Mance, Ivan. 2023. Kosinjska tiskara: povijesna, informacijska i kartografska studija. Kvaka, župe Gornji i Donji Kosinj, Kosinj konzalting. Velika Gorica, Kosinj, Zagreb. ISBN 9789538417221
  4. ↑ Mance, Ivan. 2025. Prvi hrvatski tiskar Broz žakan. Kosinj konzalting, Župa sv. Antuna Padovanskog. Oroslavje, Gornji Kosinj. ISBN 9789534662809
  5. ↑ Mance, Ivan. 2021. Kosinjski Pisani kamen. Hrvatski planinar (1898). 898 (3): 117–132
  6. ↑ a b c Brunšmid, Josip. 5. travnja 1901. Zapisnik šeste glavne skupštine „Bihaća", zapisnik sjednice upraviteljstva „Bihaća", različito, izvještaji muzejskih povjerenika i prijatelja, književne vijesti, predstavka hrvatskih historičara i arheologa. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. 5 (1): 249. ISSN 0350-7165
  7. ↑ a b c d e Šmalcelj Novaković, Pia. 2018. Kosinj - arheološka istraživanja s kraja 20. stoljeća. MemorabiLika : časopis za povijest, kulturu i geografiju Like (jezik, običaji, krajolik i arhivsko gradivo). God 1 (broj 1): 85–118. ISSN 2623-9469
  8. ↑ Mance, Ivan. 2013. Kosinj : izvorište hrvatske tiskane riječi. Split. str. 67. ISBN 978-953-336-028-7. OCLC 868373546
  9. ↑ Mance, Ivan. 2019. Vinogradi u Kosinju. Državni arhiv u Gospiću. Gospić. str. 27. - 30. ISBN 978-953-7034-42-9

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.