PROFILPELAJAR.COM

Klek

Dodaj infookvir »poluotok«.
(Primjeri uporabe predloška)
Ovo je glavno značenje pojma Klek. Za druga značenja, pogledajte Klek (razdvojba).
Klek

Klek je poluotok koji zatvara Neumski zaljev. Nalazi se većim dijelom u BiH, a sam vrh Kleka je dio Hrvatske.[1] Poluotok je krajnja istaka bosanskohercegovačkog teritorija pod nazivom Neumski koridor koji razdvaja Hrvatsku na dva dijela.

Na Kleku se nalazi Mediteranetum, botanički rezervat mediteranske flore.

Granični spor

Granica u Neumskom zaljevu. Plava crta - Avnojevska granica. Crvena crta - granica po ugovoru o državnoj granici između Hrvatske i BiH (privremena granica do ratifikacije). Žuta crta - Veliki i Mali školj s pripadajućim morem. Crvene zastavice - otočići Veliki i Mali školj.
Klek, Kanal Malog Stona i Malo more na austro-ugarskom vojnom zemljovidu 1910. godine

Teritorijalnu pripadnost repa poluotoka Kleka Hrvatskoj osporava BiH. Rep Kleka i otočići Veli i Mali školj u Malostonskom zaljevu su odlukom Vlade Zlatka Mateše 1999. "darovani" susjednoj Bosni i Hercegovini. Predmetom spora je i hrid Lopata kod Neuma.

Privremeni režim granice na moru između Hrvatske i BiH, odnosno dviju općina u tim državama, obiju većinski naseljenih Hrvatima, određen je 1999. godine. Sporazum o privremenoj granici potpisali su Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Nikada nije ratificiran zbog prijepora. Razlog je što su Bosni i Hercegovini pripisani vrh poluotoka Kleka te Veliki i Mali školj u Malostonskom zaljevu temeljem jedne katastarske krivotvorine iz 1974. godine. Velikim propustom takva granica stajala je u prijedlogu pregovaračkog tima RH. Bošnjačka strana drži se tog neratificiranog dokumenta,[2] koristeći se krivotvorinom kao osnovom za daljnje svojatanje hrvatskog pomorja i ometanje ikakva kopnenog spajanja teritorija RH kao Pelješkim mostom, a ohrabreni kompromitiranom arbitražom o Savudrijskoj vali. Suprotno njima, hrvatski i srpski političari u Bosni i Hercegovini daju Hrvatskoj puno pravo na gradnju Pelješkog mosta.

Cjelokupni poluotok je u privatnom vlasništvu hrvatskih neumskih obitelji Kristić, Bačić, Batinović, Lovrić, Džono, Putica, Krmek, Vukasović.[3]

Izvori

  1. ↑ author., Ćosić, Stjepan,. Prijevara ili zabluda? : problem granice na području poluotoka Kleka. ISBN 978-953-57304-0-8. OCLC 847195180CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  2. ↑ Hrsvijet.net Nino Raspudić: Pelješki most, Neum i fiktivna bošnjačka mornarica, 19. kolovoza 2017. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)
  3. ↑ Kamenjar.com Dodik podržava gradnju Pelješkog mosta, ali ga ‘muči’ jedan drugi most 19. kolovoza 2017. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)

Vanjske poveznice

Članak Klek koji govori o zemljopisu je mrva: začetak enciklopedijskog članka. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Wikipedije.

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.