Kapošvar
Pogled na centar Kapošvara iz zraka
Zastava Grb
Država	Mađarska
Regija	Južno Podunavlje
Županija	Šomođska
Najbliži veći grad	Pečuh
Površina
• Ukupna	113,59 km2
Koordinate	46°22′N 17°47′E / 46.36°N 17.78°E / 46.36; 17.78
Stanovništvo
• Ukupno	67.663 (506,49)
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	7400
Pozivni broj	82
Stranica	www.kaposvar.hu/
Kapošvar Kapošvar na zemljovidu Mađarske
v r u

Kapošvar,^[1] Kapuš, Kapušvar^[2] (mađ.: Kaposvár, njem.: Kopisch, Ruppertsberg, Ruppertsburg,, slo.: Rupertgrad srp.: Капошвар, Kapošvar, tur. Kaposvar), je grad u jugozapadnoj Mađarskoj glavni grad Šomođske županije.

Kapošvar se nalazi u jugozapadnom dijelu Mađarske i zapadnom dijelu Panonske nizine na rijeci Kapošu. Oko grada nalaze se valoviti predjeli, koji se južnije uzdižu u planinu Meček. Klima u gradu je umjereno kontinentalna.

Od glavnoga grada Budimpešte udaljen je 186 kilometara jugozapadno, od Pečuha 60 km sjeverozapadno, a od Blatnog jezera (mađ. Balaton) 50 km južno. S Budimpeštom je povezan dobrim prometnim vezama magistralnom željezničkom prugom Budimpešta – Zagreb – Jadran, te Budimpešta – Dumvar – Pečuh. Autocestom M7 koja prolazi 20 kilometara sjeverno od grada.

Od glavnog grada Hrvatske Zagreba udaljen je 220 km cestovnim pravcem, dok je od državne granice Hrvatske i Mađarske kod Barče 73 km, a do Letinje 113 km.

Prema legendi grad je osnovan na sedam brežuljaka isto kao i Rim. Naselja na teritoriju grada su postojala još 5000 godina prije Krista. Prva naselja grade Kelti oko 400. godine prije Krista. Grad se prvi put spominje kao Kapos u osnivačkom dokumentu biskupije u Pečuhu 1009. godine. U 15. stoljeću u gradu je bila pravokutna kamena utvrda, koja je po nalogu Leopolda I. srušena.

Grad nije imao veći značaj u srednjovjekovno i osmansko vrijeme, Osmanlije su osvojile grad 1555. godine nakon pet dana opsade, a napustile su ga tek 1686. godine. Nekoliko desetljeća poslije oslobađanja od Turaka grad je postao središte novoosnovane županije Šomođ 1749. godine što je dovelo do općeg razvitka grada. Tijekom 1800-ih, grad se počeo značajno razvijati, s obzirom na važnost željezničke pruge između Budimpešte i Zagreba.

U 20. stoljeću grad je prošao bez većih posljedica tokom ratnih sukoba i u drugoj polovici stoljeća doživio je naglu urbanizaciju. Poslije pada komunizma i razvoja tržišta gradska privreda se našla u teškoćama zbog relativno neaktraktivnog položaja grada, zbog čega Kapošvar i danas gubi stanovništvo. Godine 1950. naselje Kaposszentjakab postaje dio grada, 1970. godine poslije prigradska naselja Kaposfüred i Tupanar (mađ. Toponár) te 1973. Turučka (mađ. Töröcské) također postaju dio grada.

Godine 1990. Kapošvar je dobio čin grada sa županijskim pravima, Godine 1993. postao je biskupsko središte. Sveučilište u Kapošvaru osnovano je 1. siječnja 2000. godine

Na popisu 2001. u Kapušu je živjelo 68.697 stanovnika. Većina su Mađari, a 1,7 % su Romi.^[3]

Prema podacima o broju stanovnika iz 2009. godine u gradu živi 67.663 stanovnika,^[4] dok je prosječna gustoća naseljenosti 506,49 stan./km². Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Nijemci, Poljaci i Romi. Prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 68.240 stanovnika sljedećeg etničkog sastava:^[3]

• Mađari 94,7 %
• Romi 1,7 %;
• Nijemci 0,7 %;
• Hrvati 0,2 %;
• ostali i nepoznato 5,1 %

Sastav stanovništva prema vjeroispovijesti:

• rimokatolici 64,0 %;
• grkokatolici 0,3 %;
• kalvinisti 7,3 %;
• evangelici 2,1 %;
• pripadnici vise crkvi 0,9 %;
• nevjernici 15,0 %;
• nepoznato 10,3 %^[4]

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Kapošvar

• (mađ.) Službene stranice
• (mađ.) Povijest grada