PROFILPELAJAR.COM

Inti

Inti - moderni prikazi
  • Inti ili Svibanjsko sunce na argentinskoj zastavi 1818.
    Inti ili Svibanjsko sunce na argentinskoj zastavi 1818.
  • Inti na peruanskoj zastavi 1822.
    Inti na peruanskoj zastavi 1822.
  • Inti ili Svibanjsko sunce na urugvajskoj zastavi 1828.
    Inti ili Svibanjsko sunce na urugvajskoj zastavi 1828.

Inti je u mitologiji Inka bio bog Sunca i patron carstva Inka, nepoznatog mitološkog podrijetla. Najčešće se u pričama spominje kao sin Viracochae, boga civilizacije.[1]

Kult obožavanja

Sunce je možda najvažnija stvar u životu zato što daje toplinu i svjetlo. Inti se zato smatra i Davateljem Života. Obožavan je uglavnom od ratara, koji su se oslanjali na Sunce da bi imali dobru žetvu. Iako je bio tek drugi bog na listi obožavanja poslije Viracochae, ipak se najveći broj žrtava upravo njemu prinosio.

Legende i povijest

On i njegova supruga, Mama Quilla, boginja mjeseca, smatrani su dobrim bogovima. Mama Quilla rodila je Zemlju.[2] Prema jednom starom mitu, Inti je naučio svog sina Manco Cápaca i kćer Mamu Ocllo, umjetnostima civilizacije i oni su poslani na Zemlju da bi prenijeli ovo znanje ljudskom rodu.[3] Prema jednoj drugoj legendi otac Manco Cápaca bio je Viracocha.

Inti je bio znan i kao Apu Punchau, što znači "vođa svjetlosti". Intia su Inke često predstavljale na zlatnom disku s ljudskim licem. Veliki zlatni disk koji je predstavljao Intia pronašli su konkvistadori 1571. i poslali ga papi preko Španjolske. Od tada mu se gubi trag.

Inti Raymi

Festival Inti Raymi koji se održava u čast boga Sunca, privlači svake godine veliki broj turista u Cusco, nekadašnji glavni grad Inka carstva. Festival se održava na brdu Sacsayhuamán neposredno iznad Cusca, pokraj ostataka nekadašnje Inka utvrde. Na kečuanskom jeziku Inti Raymi znači "uskrsnuće sunca" ili "put sunca". Vojno osoblje, predstavnici vlade kao i obični posjetitelji koji dolaze na festival oblače svoju najljepšu odjeću i nose najbolje oružje i instrumente. Pripreme za festival započinju trodnevnim postom i za vrijeme ovih dana ne smije se paliti vatra i imati seksualni odnos. Festival traje devet dana i tijekom festivala konzumira se puno hrane i pića. Žrtve se prinose samo prvog dana.

Izvori

  1. ↑ The Ancient American World by William Leonard Fash, Mary E. Lyons
  2. ↑ Mythology: Myths, Legends and Fantasies by Struik Publishers, Janet Parker, Alice Mills, Julie Stanton
  3. ↑ Gods, Goddesses, and Mythology, Volume 11 by C. Scott Littleton, Marshall Cavendish Corporation

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.