Cusco
Ovo je glavno značenje pojma Cusco. Za druga značenja, pogledajte Cusco (razdvojba).| Cusco | |
|---|---|
 Razglednica Cusca: Plaza de Armas, hram Coricancha, Cusco iz zraka, hram Sacsayhuamán i Katedrala | |
| Nadimak: La Ciudad Imperial (Carski grad) | |
| Država |  Peru |
| Regija | Cusco |
| Osnutak | 1100. |
| Španjolski grad | 23. ožujka 1534. |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Luis Florez |
| Površina | |
| • Urbano područje | 385,1 km² |
| • Metropolitansko područje | 617 km² |
| Visina | 3.399 m |
| Najveća visina | 3.416 m |
| Koordinate | 13°31.30′S 71°58.20′W / 13.52167°S 71.97000°W |
| Stanovništvo (2010.) | |
| • Urbano područje | 358.052 (929,76/km²) |
| • Metropolitansko područje | 367.791 (596,1/km²) |
| Vremenska zona | UTC-5 (UTC-5) |
| • Ljeto (DST) | UTC-5 (UTC-5) |
| Pozivni broj | 084 |
| UNESCO-ova svjetska baština | Grad Cusco |
| Godina uvrštenja | 1983. |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | iii, iv |
| Ugroženost | - |
| Poveznica | UNESCO |
| Stranica | www.municusco.gob.pe |
 | |
  Cusco | |
.svg)
Cusco (kečuanski: Qusqu ili Qosqo; šp.: Cuzco) je glavni grad istoimene pokrajine u Peruu, smješten u Andama na 3.416 metara nadmorske visine. Grad je sjedište nadbiskupije i sveučilišta, a Peruanski ustav ga određuje i kao "Povijesnu prijestolnicu Perua".[1] Grad, koji je dugo bio prijestolnicom Inka carstva, je polazna točka za posjetu Machu Picchu. Povijesno središte Cusca je upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1983. godine kao "primjer Inka urbanizacije s jasno odijeljenim vjerskim, upravnim, poljoprivrednim, obrtničkim i industrijskim četvrtima, na čijim ruševinama su Španjolci podigli barokne crkve i palače.[2]
Povijest
Glavni grad carstva Inka osnovan je u 11. stoljeću, ali njegov osnutak Inka mitologija pripisuje Manco Cápacu. Naime prema tradiciji, on je zlatno žezlo koje mu je Sunce dalo bacio u plodno tlo koje je odredilo gdje će osnovati svoju prijestolnicu, Cusco. U stvarnosti, Cusco je bio samo grad osrednje važnosti do 15. stoljeća, kada je moć Inka potvrđena nakon borbi protiv Chancas napadača. Obnovu grada, koja je trajala 20 godina i, navodno, uposlila 50.000 ljudi, provela su dva velika Inka vladara: Pachacutec (1438. – 1471.) i Tupac Yupanqui (1471. – 1493.). Prvi (kojemu se također pripisuje i izgradnja Machu Picchua) je želio stvoriti idealan grad koji će odgovoriti na više funkcija prijestolnice. Nakon što su kanalima regulirane dvije glavne rijeke (Saphi i Tullumayo), čije su poplave povremeno ugrožavale stanovništvo starog Cusca, on je udario temelje za izrazito hijerarhijsku organizaciju u kojoj je urbano središte bilo spoj upravne i vjerske funkcije, dok su okolna područja (kao što su satelitski gradovi u poljoprivrednom području: Cayaucachi, Claquillchaca, Picchu, Quillipata, Carmenca, Huacapunco, itd.) bile jedinice poljoprivrednih, zanatskih i industrijske proizvodnje.
God. 1535. Cusco je opljačkao španjolski konkvistador Francisco Pizarro. Europski osvajači su poštovali plan ovog racionalnog grada koji je bio jako blizak ideji idealnih gradova renesanse. Oni su se ograničili na uništenje nekih od glavnih zdanja s političkim i religijskim simbolima, te su izgradili nove spomenike, agresivno katoličke i španjolske, preko divnih kiklopskih zidina srušenih zgrada.
God. 1950. Cusco je pogodio potres koji je uništio oko 90% zgrada. Građevine Inka bolje su ga podnijele od novijih španjolskih građevina. Kasnijom obnovom kompleksa Santo Domingo neki stariji dijelovi zidina, koji pripadaju Hramu sunca, su ostavljeni na vidjelo tako da nisu narušili kolonijalnu baštinu.[3]
Znamenitosti
Cusco je danas iznenađujući spoj Inka prijestolnice i kolonijalnog grada. Od prvog su sačuvani impresivni tragovi kao što su: plan ulica, zidovi studiozno izrezanog granita ili andezita, pravocrtne ulice unutar zidina, ruševine Hrama Sunca sa Zlatnim vrtom koji je nekoć bio prekriven skulpturama od plemenitih metala, itd. Od kolonijalnog grada još uvijek postoje svježe okrečene hiže, palače i prekrasne barokne crkve na kojima je ostvaren nemogući spoj Plateresca, Mudejar i Churrigueresco stilova s Inka tradicijom.
Španjolci su preko trga Huaccapayta, središta Inka carstva uokviren palačama Pachacuteca, Viracocha i Huayna Capaca, sagradili današnji trg Plaza de Armas. Palača Viracocha je srušena kako bi se izgradila katedrala započeta 1560. god., a Acclahuasi za izgradnju samostana sv. Kataline (Santa Catalina), dok je Hram sunca (Coricancha) djelomično uništen kako bi se osigurao prostor za samostan i katedralu sv. Dominika Guzmana (Santo Domingo de Guzman), itd.
Oko dva kilometra sjeverno od grada nalazi se Inka utvrda Sacsayhuamán s koje se pruža prekrasan pogled na grad.
-
Panorama grada Cusco -
Katedrala sv. Dominika -
Isusovačka crkva (Compañía de Jesus) -
Stara ulica u gradu -
Zakrivljeni Inka zid samostana Santo Domingo
,_Cuzco.jpg)
Gradovi prijatelji
Cusco je zbratimljen s gradovima:
Izvori
- ↑ Capitulo I del estado, la nacion y el territorio (prvi član panamskog ustava) na Pdba.georgetown.edu. (šp.) Preuzeto 23. siječnja 2012.
- ↑ La Muy Noble y Gran Ciudad del Cusco (šp.) Preuzeto 23. siječnja 2012.
- ↑ Koricancha Temple and Santo Domingo Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. rujna 2011. (Wayback Machine) na sacred-destinations.com (engl.) Preuzeto 23. siječnja 2012.
- Gustavo A. Mellander, Nelly Maldonado & Charles Edward Magoon, The Panama Years, Río Piedras, Puerto Rico: Editorial Plaza Mayor, 1999. ISBN 1-56328-155-4
Vanjske poveznice
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Cusco |
- Informacije o gradu na MAPROPOLY, INC. (engl.)
 | Kulturna baština (9) | Povijesno središte grada Arequipa (2000.) · Sveti grad Caral-Supe (2009.) · Arheološki lokalitet Chavín de Huántar (1985.) · Cusco (1983.) · Ruševine grada Chan Chana* (1986.) · Povijesno središte Lime (1988.) · Linije i geoglifi u Nazci i Pampas de Jumani (1994.) · Qhapaq Ñan, andski sustav putova 1 (2014.) · Astronomski kompleks Chanquillo (2021.) |  |
|---|---|---|---|
| Prirodna baština (2) | Nacionalni park Huascarán (1985.) · Nacionalni park Manú (1987.) · | ||
| Mješovita baština (2) | |||
| Nematerijalna svjetska baština (8) | Folklorna baština naroda Aymara (2009.) · Eshuva, pjevne molitve na jeziku Huachipairi naroda Harakmbet* (2011.) · Ples škara (2010.) · Hodočašće na Svetište Gospodinu u Qoyllurit’iju (2011.) · Tekstilna umjetnost naroda Taquile (2008.) · Festival Virgen de la Candelaria iz Puna (2014.) · Wititi ples iz doline Colca (2015.) · Usmena baština i kulturne manifestacije naroda Zápara (2008.) | ||
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.