Hampi
| Skupina spomenika u Hampiju | |
|---|---|
| Država | |
| Godina uvrštenja | 1986. (10. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, iii, iv |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:241 |
| Koordinate | 15°18′52″N 76°28′18″E / 15.31444°N 76.47167°E |
Hampi (kanada: ಹಂಪೆ) je naselje unutar ruševina stare indijske prijestolnice Vijayanagare, na sjeveru današnje indijske države Karnataka. Hampi se nalazi na obalama rijeke Tungabhadre, oko 74 km od grada Bellaryja i 353 km od Bangalorea. Ime mu potječe od anglizma starog naziva rijeke Tungabhadre, Pampa, koji je kanada jeziku: Hampa.
Hampi je u 15. i 16. stoljeću bio prijestolnicom Vijayanagara Carstva (1336. – 1565.), središte trgovine, vjere i kulture, te najveći grad u Indiji s velikim brojem znamenitih građevina. Zbog toga su Spomenici Hampija upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1986. godine.
Povijest
Hampi je u prvom stoljeću bio mjesto gdje se razvilo staro kraljevstvo Kishkindha, koje se u epu Ramajana spominje kao Kraljevstvo (majmuna) Vanara;[1] mjesto gdje je bog Rama susreo Hanumantha i ubio Vali u zamjenu za pomoć od Sugreeva.[2]
Hampi je u 14. stoljeću postao središtem moćnog Vijayanagara Carstva (1336. – 1565.), odabran zbog lako obranjivog položaja okruženog s tri planine i obilne rijeke s četvrte strane. Pod upravom gurua Vidyaranya, Hampi, tada poznat kao Vijayanagara, je postao najveći indijski grad i središte trgovaca iz cijeloga svijeta koji su kupovali lokalne začine i pamuk. Rubini, dijamanti i drugo drago kamenje su naveliko prodavali ulični trgovci, a zlato i srebro su bili važeća valuta.[3] Pretpostavlja se da je u 15. stoljeću, grad Hampi bio drugi po veličini na svijetu s oko pola milijuna stanovnika.[4] Grad je bio i važno vjersko i kulturno središte sa stotinama hramova, te javnim festivalima i proslavama na ulicama, i velikom broju pjesnika, kao što su Shri Purandhara Dasa i Tenali Rama.
Tijekom ovog razdoblja Hampi se često sukobio s muslimanskim kraljevstvima u sjevernom Deccanu (Bidar, Bijapur, Golconda, Ahmednagar i Berar). God. 1565., islamska konfederacija Deccana je osvojila grad pustošila ga sijedećih 6 mjeseci. Hramovi su uništeni, a tržnice opljačkane, i zlatno doba Hampija je okončani. Usprkos pokušajima da se sačuva Carstvo, Hampi nije obnovljen i nikada više nije bio naseljen.
Njegove građevine se smatraju izvrnom hinduističkom arhitekturom južne Indije, ali sa snažnim utjecajima islamske arhitekture sa sjevera. Arheološko društvo Indije još uvijek vrši iskapanja u ovom području, redovito otrkivajući nove (stare) predmete i hramove. Danas pojačano iskapanje željezne rudače prijeti arheološkim lokalitetima, kao i planirana izgradnja brane na rijeci Tungabhadra.
Znamenitosti
Neke od najvažnijih spomenika Hampija su:
- Virupakshin hram ili Pampapathi hram (slika gore desno) je svetište Šive na Hampijskom bazaru. Stariji je od Vijayanagarskog carstva i ima 49 metara visok piramidalni toranj iznad ulaza.
- Kompleks Hazara Rama je slavan po raskošnim freskama iz indijske mitologije i prostranom dvorištu s pravilnim vrtovima.
- Krišnin hramski kompleks je iskopan tek u posljednjih desetak godina i njegova obnova je u tijeku.
- Kompleks hramova Vittala je najslavnija znamenitost Hampija gdje se nalaze tzv. "glazbeni stupovi" i "kamena kola" koja su postala simbolom cijele države Karnataka.
- Lakshmi Narasimha je monumentalna skulptura Višnua isklesana iz stijene i visoka 6,7 metara, sada u muzeju u Kamalapuramu.
- Tulapurushandanaili "Kraljevska vaga" se nalazi jugozapadno od hrama Vitthala i ima dva isklesana granitna stupa i gredu između njih, a koristila se tijekom ceremonija kada se Raj (car) vagao nasuprot svom blagu zlata i dragulja. Nakon toga bi se to blago podijelilo drugim gradovima ili brahminima.
- Podzemni hram Šive s dvoranom stupova je tijekom poplava potpuno potopljen i nepristuačan. Pored njega se nalazi Pushkarani ("Kraljičin bazen"), stepenasti bazen za kupanje.
- Lotus Mahal (16. st.) je paviljon koji svojim lukovima odražava utjecaje islamske arhitekture, a vjerojatno je bio kraljičinim paviljonom s cijevima i tekućom vodom.
Slike
-
Lotus Mahal u kompleksu Zenana
-
Stepenasta cisterna pored Podzemnog hrama
-
Štale slonova
-
Starac ispred ulaza u hram Vitthala
-
Kamena kola
-
Lakshmi Narasimha
-
Hampi iz zraka
-
Glazbeni stupovi hrama Vitthala
-
Krišnin hram
-
Achyutaraya hram
-
Poljoprivredni krajolik Hampija s brda Anjayana
Izvori
- ↑ Pilgrimage India (engl.) Preuzeto 13. lipnja 2011.
- ↑ Hampi u Ramajani (engl.) Preuzeto 15. lipnja 2011.
- ↑ Povijest Hampija: Vijayanagara (engl.) Preuzeto 15. lipnja 2011.
- ↑ Gradovi po veličini 1500. god. Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. lipnja 2011. (Wayback Machine) (engl.) Preuzeto 15. lipnja 2011.
- Wendy Doniger, The Hindus, An Alternative History, Oxford University Press, 2010., ISBN 978-0-19-995334-9.
Poveznice
Vanjske poveznice
- Vijayanagara arhitektura Hampija (engl.)
- Karnataka.com - Hampi
- 3D virtualni obiilazak Hampija na stranicama UNESCO-a
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
